Revelashon 12:1,2,5. Un muhé bisti ku solo, i luna bou di su pianan, i riba su kabes un korona di diesdos strea: I e tabata na estado i tabata grita, siendo den doló di parto, i ku doló pa duna lus. ... I el a duna lus na un yu hòmber, kende lo a goberná tur nashon ku un bara di heru: i su yu a ser hibá na Dios i na su trono.
NOTA: Den profesia di Beibel, e iglesia di Dios ta ser simbolisá pa un muhé puru (Jeremias 6:2). Den Revelashon 12, e muhé akí ta bistí ku solo, luna i streanan, e lus natural di e kreashon di Dios. Hesus a bisa e iglesia: “Boso ta e lus di mundu.” Mateo 5:14. E solo ta representá e lus di Hesus (Salmo 84:11; Malakias 4:2). E luna bou di su pianan ta representá e tiponan i sombranan di e sistema di sakrifisio di Tèstamènt Bieu. Manera e luna ta reflehá e lus di solo, asina e sistema di sakrifisio tabata útil pasobra e tabata reflehá e lus di e Mesias ku lo a bini (Kolosensenan 2:16,17; Hebreonan 10:1). E 12 streanan riba su kabes ta simbolisá e liderazgo di e iglesia, 12 tribu den Tèstamènt Bieu i 12 apòstel den Tèstamènt Nobo. Esun ku mester goberná tur nashon ku un bara di heru ta Hesus (Salmo 2:7-9; Revelashon 19:13-16).
Revelashon 12:9. I e gran dragon a ser tirá afó, e kolebra bieu ei, yamá diabel, i Satanas.
Revelashon 12:4. E dragon a para dilanti di e muhé ku tabata kla pa duna lus, pa devorá su yu asina ku e nase.
NOTA: E dragon ta Satanas, ku na e tempu di Hesus su nasementu tabata trahando atraves di e Imperio Romano pagano. Satanas a influensiá Herodes, un gobernante bou di Roma, pa purba asesiná bebi Hesus dor di mata tur e bebinan na Bètlehèm (Mateo 2:16).
Revelashon 12:5. I su yu a ser kohé hibá na Dios i na Su trono.
NOTA: Despues di Su resurekshon, Hesus a subi na shelu i na e trono di Dios (Echonan 1:9-11), kaminda E tabata fuera di alkanse di Satanas.
Revelashon 12:13. Ora e dragon a mira ku el a ser tirá riba tera, el a pèrsiguí e muhé ku a duna lus na e yu hòmber.
NOTA: Ora Satanas no por a manifestá su odio riba Hesus mas, el a disidí di hasi Hesus daño dor di dirigí su furia kontra e iglesia.
Revelashon 12:6. I e muhé a hui bai den e desierto, kaminda e tabatin un lugá prepará dor di Dios, pa nan por aliment’é aya pa mil dosshentisesenta dia.
NOTA: E muhé (e iglesia di Dios) a hui bai den desierto (e lugánan alehá di tera) pa skonde for di su enemigunan. Ta un echo históriko bon konosí ku durante e Edat Skur, e pueblo di Dios a hui bai na e kuebanan i lugánan solitario di tera, inkluyendo e kostanan di Merka, pa buska libertat religioso i protekshon for di persekushon papal. E 1.260 dianan (deskribí tambe den Beibel komo 42 luna òf komo tres aña i mei) ta referí na e periodo teribel di persekushon di 1.260 aña durante kua miónes di hende a muri pa motibu di nan fe. Durante e periodo di tempu akí, e iglesia di Dios tabata na bida pero no tabata identifikabel komo un organisashon visibel i ofisial. (Lesa e suplemento titulá “Añanan di Persekushon.”)
Revelashon 12:17. I e dragon tabata rabiá ku e muhé, i a bai hasi guera ku e restu di su simia, ku ta warda e mandamentunan di Dios, i tin e testimonio di Hesu-Kristu.
NOTA: E iglesia remanente di Dios, den kua E ta yamando henter Su pueblo, lo warda e Dies Mandamentunan di Dios (inkluyendo e Sabat). Tambe e lo tin e testimonio di Hesus, ku ta e spiritu, òf don, di profesia (Revelashon 19:10). Dios ta yama Su iglesia di tempu di fin “e remanente,” pasobra e ta idéntiko den doktrina i karakterístika na e iglesia apostóliko. Un “remanente” ta e último porshon ku ta sobra di un ròl di paña. E ta eksaktamente meskos ku e promé pida di e mesun ròl.
Juan 14:15. Si boso ta stima Mi, warda Mi mandamentunan.
1 Juan 5:3. Pasobra esaki ta e amor di Dios, ku nos ta warda Su mandamentunan.
NOTA: Den nos storia di apertura, Sálomon por a identifiká e berdadero mama pa medio di su demostrashon genuino di amor. Di mes manera, e iglesia berdadero di Dios lo ser rekonosé pa su amor sakrifisial i su boluntat pa obedesé Su mandamentunan.
Revelashon 14:7. Teme Dios i dun'E gloria; pasobra e ora di Su huisio a yega: i adorá Esun ku a traha shelu i tera i laman i e fuentenan di awa.
Revelashon 14:8. I un otro angel a sigui bisando: "Babilonia a kai, a kai, e gan stat ei, pasobra el a pone tur nashon bebe di e biña di e furia di su fornikashon."
Revelashon 14:9,10. I e di tres angel a sigui nan, bisando na bos haltu: “Si un hende adorá e bestia i su imágen, i risibí su marka riba su frenta, òf na su man, E tambe lo bebe di e biña di e furia di Dios.”
NOTA: E tres deklarashonnan angelikal akí ta representá e tres mensahenan urgente ku e iglesia di Dios lo prediká promé ku Hesus regresá.
Revelashon 14:6. Kende tabatin e evangelio eterno pa prediká na esnan ku ta biba riba tera, i na tur nashon, i tribu, i lenga, i pueblo.
NOTA: Dios su iglesia di tempu di fin lo prediká e gran mensahe di tres punto akí na tur nashon riba tera.
Revelashon 12:17. I e dragon tabata furioso riba e muhé, i a bai pa hasi guera ku e restu di su desendientenan, ku ta warda e mandamentunan di Dios, i tin e testimonio di Hesu-Kristu.
NOTA: Hopi kristian kariñoso ta miembro di iglesianan ku no ta kumpli ku e shete spesifikashonnan ariba menshoná. Sinembargo, ningun iglesia asina por ta e remanente di Dios na kua E ta yamando tur Su yunan sinsero, pasobra Su iglesia di tempu di fin mester kumpli ku tur shete spesifikashon.
Lukas 11:9. Buska, i boso lo haña.
Efesionan 4:5. Un Señor, un fe, un boutismo.
NOTA: Solamente un iglesia den henter mundu ta kuadra ku tur e spesifikashonnan akí, Iglesia Atventista di e di Shete Dia, ku ta tresiendo bo e mensahenan di seminario akí. Awor akí e ta predikando e gran mensahe di e tres angelnan di Revelashon 14:6-12 tur kaminda na mundu. Miónes ta respondiendo.
Isaias 4:1. I riba e dia ei shete muhé lo gara un hòmber, bisando: "Nos lo kome nos mes pan i bisti nos mes paña; solamente laga nos ser yamá na Bo nòmber, pa kita nos reproche."
NOTA: Pan ta un símbolo di e Palabra di Dios (Juan 6:35,51,52,63), i paña ta un símbolo di hustisia (Revelashon 19:8). E shete muhénan den e profesia akí tin nan mes pan (konsepto di bèrdat) i ke mantené nan mes paña (hustisia). Nan no ke e pañanan sin mancha di e hustisia di Kristu. Tur loke nan ke ta tuma e nòmber di Hesus, probablemente pasobra Beibel ta bisa: “No tin ningun otro nòmber bou di shelu duná na hende, pa medio di kua nos mester ser salbá.” Echonan 4:12.
Echonan 2:47. I Señor tabata agregá na e iglesia tur dia esnan ku tabata ser salbá.
NOTA: Sí, miembresia den Dios su iglesia di tempu di fin ta imperativo. Tuma nota kon klaramente Dios ta kontestá e pregunta akí tokante miembresia:
Ta mes imperativo pa drenta e iglesia di Dios awe ku e tabata pa drenta e arka den tempu di Noe. Señor ta bisa: “Bin abo i henter bo kas den e arka.” Génesis 7:1.
Hebreonan 11:7. Pa medio di fe Noe ... a prepará un arka pa salbashon di su kas.
NOTA: Hesus ta bisa ku e tempu djis promé ku Su segundo binida lo ta meskos ku e tempu di Noe (Lukas 17:26). Lo tin solamente un manera pa skapa, meskos ku tabatin solamente un arka den tempu di Noe.
Juan 10:16. I Mi tin otro karnénan, ku no ta di e kurá akí: nan tambe Mi mester trese, i nan lo tende Mi bos; i lo tin ún tou, i ún wardadó.
Revelashon 18:2,4. Babilonia e grandi a kai, a kai. ... sali for di dje, Mi pueblo, pa bo no ta partísipe di su pikánan, i pa bo no risibí di su plaganan.
NOTA: Hesus lo yama tur Su siguidónan fiel i honesto pa sali for di Babilonia. Nan lo tende Su bos, respondé, i drenta Su úniko iglesia berdadero di tempu di fin.
E 1.260 añanan di tribulashon ta ser menshoná repetidamente den Beibel, pasobra histórikamente e tabata e pió ku e pueblo di Dios a yega di enfrentá (Mateo 24:21). E ta ser referí na dje komo 1.260 dia, 42 luna, i tres tempu i mei, òf aña (Revelashon 12:6,14; 13:5; Daniel 7:25). Usando e kalènder hudiu, ku tabatin 360 dia den un aña, tur tres ta suma e mesun kantidat di tempu,1.260 aña. Un dia profétiko ta igualá un aña literal (Ezekiel 4:6; Numbernan 14:34).
Historia ta mustra klaramente ku e papado tabata e poder ku a persiguí pa 1.260 aña. E periodo a kuminsá na 538 A.D., ora poder papal a bira supremo den kristianismo segun e dekreto di emperador romano Justiniano. Den dje, el a rekonosé e obispu di Roma komo e kabes di tur iglesia. E karta akí a bira un parti di e Kódigo di Justiniano, e lei fundamental di e imperio. E periodo a terminá na 1798 ora ku e general di Napoleon, Alexander Berthier, a kohe e papa prezu. Por lo ménos 50 mion kristian a muri pa nan fe durante e periodo di persekushon akí.
Tres echo di sumo importansia pa e pueblo di Dios ta ser establesé den Revelashon 12:10-12. E echonan akí ta:
E mensahe ta ku Hesus, kende a derotá Satanas, ta ofresé Su poder inigualabel na nos komo un regalo grátis. Ku e poder di Hesus den nos bida, nos no por frakasá. Satanas su furia no tin nodi di afektá nos. E ta un enemigu derotá. El a ser derotá den e guera den shelu i saká afó. El a ser derotá dor di Hesus na krus i a pèrdè su dominio. E lo ser derotá legalmente den su kaso den e huisio, i e lo ser derotá atrobe ora e ataká e stat santu di Dios. Finalmente, e lo sufri e derota di ser kitá for di e kara di tera den e lago di kandela. I, mas maravioso di tur kos, Hesus ta primintí ku e lo ser derotá den su lucha amargo pa destruí abo i ami. Ki un tremendo mensahe di speransa di Hesus!