Lès 9 * 26 di mei - 1 di yüni

Engañonan di Tempu di Fin

Sabat Atardi

Lesa pa e siman aki:

Rev. 2:13, 24; 2 Kor. 11:13-15; Salmo 146:4; Gen. 1-2:3; Rev. 13:1-17.

Versíkulo di Memoria:

“Asina e gran dragon a ser tirá pafó, e kolebra bieu ei, yamá Diabel i Satanas, ku ta gaña henter mundu; e a ser tirá riba tera, i su angelnan a ser tirá pafó huntu kuné” (Revelashon 12:9, NKJV).

Asta den shelu, promé ku su ekspulshon, Satanas a traha pa gaña e angelnan. “Bandonando su lugá den e presensia inmediato di Dios, Lucifer a sali pa plama e spiritu di malkontentu meimei di e angelnan. Obrando ku sekresia misterioso, i pa un tempu tapando su propósito real bou di un aparensia di reverensia pa Dios, e a purba inspirá malkontentu enkuanto di e leinan ku tabata goberná sernan selestial, insinuando ku nan tabata imponé un restrikshon innesesario”. — Ellen G. White, The Great Controversy , p. 495.

Desafortunadamente, e ta muchu mas inteligente, mas poderoso, i mas astuto ku kualke un di nos, pa kua motibu nos mester tene duru na Hesus i na Su Palabra pa protehá nos mes for di su mañanan. “Pero boso ku a mantené fiel na Señor boso Dios, ta bibu awe, kada un di boso” (Deut. 4:4, NKJV). E prinsipio eksponé aki, enbèrdat, ainda ta bálido awe tambe.

E siman aki nos lo wak algun di e engañonan di mas efektivo di diabel i kon nos por ser protehá for di nan.

* Studia e lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 2 di yüni.

Djadumingu27 di mei

E Engaño di Mas Grandi

E promé lès di e trimèster aki a papia tokante e “konflikto kósmiko”, kua, desafortunadamente, a yega mas aya di e kósmos te na nos tera mes.

E problema, sinembargo, ta ku hopi hende, Kristiannan inkluí, no ta kere den e gran konflikto aki pasobra nan no ta kere den Satanas. Pa nan, tèkstnan di Beibel ku ta papia tokante Satanas òf diabel ta meramente ekspreshonnan di un kultura pre-sientífiko ku ta purba splika maldat i sufrimentu den mundu. Pa demasiado hende e idea di un entidat literal, sobrenatural, ku tin diseñonan maligno riba humanidat ta e kosnan di siensia fikshon, semehante na e fama di Darth Vader di “Star Wars” òf algu asina.

Lesa e siguiente tèkstnan, tur for di Revelashon. Kiko nan ta siña nos tokante e realidat di Satanas i partikularmente tokante su ròl den eventonan di último tempu? Rev. 2:13, 24; 12:3, 7-9, 12, 17; 13:2; 20:2, 7, 10.



Revelashon ta mustra nos kuantu poder Satanas lo tin riba asina tantu habitante di mundu den e último dianan, hibando nan no solamente for di salbashon ma tambe na persiguí esnan ku keda fiel na Hesus.

Di tur e “trikinan (2 Kor. 2:11) di Satanas, un tradukshon di e palabra Griego pa “mente” (noemata), kisas e engaño di mas grandi ta pa pone hende kere ku e no ta eksistí. Despues di tur kos, ken ta bai buska refugio for di un enemigu abrumador ku bo no ta kere ta real? Ta asombroso kuantu hende ta bisa di ta Kristian i sinembargo no ta tuma e idea di un diabel literal na serio. Nan ta asumí un posishon asina sinembargo, solamente dor di ignorá òf radikalmente reinterpretá e hopi tèkstnan den e Palabra di Dios ku ta revelá su mekanismonan i trikinan den e mundu aki, spesialmente segun ku nos ta aserká e fin di tempu. Ku asina tantu hende lo a rechasá e eksistensia literal di Satanas, asta mirando evidensia bíbliko asina aplastante, mester ta un rekordatorio poderoso pa nos di kon krusial ta pa nos komprondé kiko Beibel ta siña realmente.

Djaluna28 di mei

E Dos Erornan Grandi

Lesa e siguiente tèkstnan. Kiko nan ta bisa nos tokante e poder di Satanas pa gaña?

2 Kor. 11:13-15

2 Tes. 2:9, 10

Rev. 12:9

Rev. 20:10

Manera nos a nota den un lès anterior, Hesus a spièrta Su siguidónan tokante engañonan di tempu di fin. Entre esnan ku E a spièrta spesífikamente di dje tabatin e lantamentu di kristunan falsu i profetanan falsu ku lo a “gaña hopi” (Mat. 24:5).

Kristunan falsu i profetanan falsu, sinembargo, no ta e úniko engañonan di tempu di fin ku nos mester ta konsiente di dje. Nos enemigu den e gran konflikto tin hopi triki diseñá pa gaña tur ku e por. Komo Kristian, nos mester ta konsiente di e trikinan ei, i nos por hasi esei solamente dor di konosé e Beibel i obedesé loke e ta siña.

Ellen G. White ta splika kiko dos di e engañonan grandi ei ta: “Atraves di e dos erornan grandi, e inmoralidat di e alma i santidat di djadumingu, Satanas lo someté e hendenan bou di su engañonan. Miéntras e promé ta pone e fundeshi di spiritismo, e último ta krea un laso di simpatia ku Roma. E Protestantnan di Merka lo ta esnan di promé pa saka nan man over di e golfo pa gara man di spiritismo; nan lo rèk over di e abismo pa tene man ku e poder Romano; i bou di influensia di e union tripel aki, e pais aki lo sigui den e pasonan di Roma di trapa riba e derechinan di konsenshi”. — The Great Controversy, p. 588.

Kon inkreibel pa nos, asta hopi aña despues ku e a skirbi e palabranan ei, mira kon frekuente “e dos erornan grandi” ta sigui ta den e mundu Kristian.

Djamars29 di mei

E Inmortalidat di e Alma

Kiko e siguiente tèkstnan ta siña nos tokante e “estado di e mortonan”? Ki gran protekshon e tèkstnan aki por duna nos kontra un di “e dos erornan grandi”? Ekl. 9:5, 6, 10; Salmo 115:17; Ps. 146:4; 1 Cor. 15:16-18; Dan. 12:2.



Den dékadanan resien hopi atenshon a ser duná na storianan tokante hendenan ku a “muri”, den sentido ku nan kurason a stòp di bati i nan a stòp di hala rosea, i despues a ser rebibá i tresé bèk na konosementu. Den numeroso kaso, hopi di e hendenan aki a konta eksperensianan inkreibel di un eksistensia konsiente despues ku supuestamente nan a “muri”. Algun a papia tokante kon nan a zueif den laira i a mira, for di ariba, nan propio kurpa abou. Otronan a reportá ku nan tabata zueif pafó di nan kurpa i a topa ku un ser maravioso yená ku lus i kalor i ku tabata defendé bèrdatnan tokante bondat i amor. Otronan a konta ku nan a reuní i a papia ku famianan morto.

E fenómeno aki a bira asina komun ku asta e tin un nòmber sientífiko, Eksperensianan Serka di Morto (ESM). Ounke ESM ta keda kontroversial, hopi Kristian a uza nan komo evidensia pa e inmortalidat di e alma i e idea ku, na morto, e alma ta pasa bai na un otro esfera di eksistensia konsiente.

Pero ESM ta, naturalmente, un otro manifestashon di un di “e dos erornan grandi”. Tanten ku kualke hende ta kere ku na morto e alma ta sigui biba den un forma òf otro, e persona ei ta hanchu habrí na e engañonan di mas místiko òf spiritista, engañonan ku fásilmente por promové e idea, sea abiertamente òf pa implikashon, ku bo no tin mester di Hesus. De echo, mayoria hende ku tabatin ESM a bisa ku e sernan spiritual ku nan a topa, òf asta nan famianan morto, a duna nan palabranan di konsuelo tokante amor, pas, i bondat pero nada tokante salbashon den Kristu, nada tokante piká, i nada tokante huisio ku mester bin, e bistanan bíbliko di mas básiko. Hende por pensa ku, miéntras ku supuestamente nan ta haña un sabor di e bida Kristian despues di morto, nan mester a haña un sabor di e siñansanan Kristian di mas básiko tambe. Sinembargo, hopi biaha loke nan a ser siñá ta zona hopi manera dògma di Nueva Era, loke lo por splika dikon hopi di e hendenan aki ta sali ménos inkliná pa ku Kristianismo ku nan tabata promé ku nan a “muri”.

Djarason30 di mei

Sabat i e Teoria di Evolushon

Pa tantu éksito ku Satanas tabatin gañando e mundu enkuanto di inmortalidat di e alma, e tabata mes eksitoso, si no tabata mas, den kambia e Sabat bíbliko pa djadumingu (wak lès 6 i 8) i a hasi esei pa mayoria di historia Kristian.

Den añanan resien, diabel a sali ku un otro engaño ku ta disminuí e influensia di e Sabat di e di shete dia den mente di hende: e teoria di evolushon.

Lesa Génesis 1-2:3. Kiko e pasashi aki ta siña nos tokante kon Señor a krea nos mundu i kuantu tempu a tuma pa hasi esei?



Asta e lesamentu di mas amplio di e versíkulonan aki ta revelá dos punto tokante e relato bíbliko di Kreashon. Promé, tur kos tabata planiá i kalkulá; nada tabata ad hoc, arbitrario, òf pa kasualidat. Skritura no ta laga ningun espasio pa kasualidat den e proseso di Kreashon.

Di dos, e tèkstnan ta revelá klaramente ku kada kriatura a ser trahá segun su mes sorto; es desir, kada un a ser trahá separadamente i distinto for di otronan. Beibel no ta siña nada tokante un orígen natural komun (manera di un sèl primitivo simpel) pa tur bida riba tera.

Asta for di un interpretashon no literal di Génesis, e dos puntonan aki ta opvio: nada tabata aksidental den e akto di Kreashon, i no tabatin origen natural komun pa tur espesie.

Awor ta aparesé e evolushon Darwiniana, kua den su vários formanan ta siña dos kos: kasualidat i un origen komun natural pa tur espesie.

Dikon anto asina tantu hende ta interpretá Génesis atraves di e lèns di un teoria ku, na su nivel di mas básiko, ta kontradesí génesis na su nivel di mas básiko? En realidat, no solamente e eror di evolushon a hiba kuné miónes di hende sekular, sino hopi Kristian profeso ta kere ku nan por harmonis’é ku nan fe Kristian, apesar di e kontradikshonnan flagrante ku a kaba di ser menshoná.

Sinembargo, e implikashonnan di evolushon den konteksto di e eventonan final ta hasi e peliger di e engaño ainda mas evidente. Pakiko tuma un dia na serio, e Sabat di e di shete dia, komo un rekordatorio, no pa un kreashon di seis dia, ma pa un kreashon ku a tuma masoménos 3 bion aña (e último fecha ku bida supuestamente a kuminsá riba tera)? Evolushon ta deprivá e di shete dia di kualke real importansia pasobra e ta kambia e seis dianan di Kreashon den nada sino un mito similar na esun ku ta bisa ku Romulus i Remus tabata ser alimentá dor di lobonan. Tambe, ken, keriendo ku kreashon a rekerí biónes di aña na lugá di seis dia, realmente lo a kore riesgo di persekushon, òf morto, dor di para pa e Sabat na lugá di djadumingu?

Djaweps31 di mei

E Trinidat Falsifiká

E konsepto di e naturalesa trinitaria di Dios ta ser hañá den henter Beibel. Sinembargo, den konteksto di e engañonan di i persekushon di tempu di fin, e buki di Revelashon ta revelá un “trinidat falsu” komponé di e dragon, e bestia ku ta subi sali for di laman, i e bestia ku ta subi sali for di den tera di Revelashon 13.

Lesa Revelashon 12:17; 13:1, 2. Kiko ta ser deskribí aki?



E dragon akinan a ser mirá komo e falsifikashon di e Tata, pa motibu ku e ta esun ku klaramente ta den kontròl. Tambe e ta duna poder i outoridat i un trono na e bestia ku ta subi sali for di laman, esun ku ta falsifiká Kristu. Dikon e di dos poder aki ta ser mirá komo un falsifikashon di Kristu?

Lesa Revelashon 13:2-5. Kiko ta e karakterístikanan di e bestia aki ku ta subi sali for di laman?



Ademas di risibiÉ su outoridat for di e dragon, similar na loke Hesus a bisa tokante risibí Su outoridat for di e Tata (lesa Mat. 28:18), e bestia di laman aki tambe a afrontá, meskos ku Hesus, un morto i despues un resurekshon (lesa Rev. 13:3). Tambe, e bestia aki ta ser deskribí komo ehersiendo su outoridat pa “kuarentidos luna”, òf tres aña i mei, un falsifikashon profétiko di e ministerio literal di Kristu di tres aña i mei, basá riba e prinsipio di dia-pa-aña.

Lesa Revelashon 13:11-17. Kon e bestia ku ta subi sali for di den tera ta ser deskribí aki?



E bestia aki ku ta subi sali for di den tera ta promové e interesnan di e bestia ku ta subi sali for di den laman, meskos ku Spiritu Santu no a glorifiká Su mes sino Hesus (Juan 16:13, 14). Tambe, meskos ku Spiritu Santu a realisá un akto poderoso dor di laga “kandela” baha for di shelu (Echonan 2:3), e bestia ku a subi sali for di den tera ta realisá algu similar (lesa Rev. 13:13).

“Al final, e bestia ku ta subi sali for di den tera ta realisá un falsifikashon di Pentekòste! Pa ki propósito? Pa proba na e mundu ku e trinidat falsu ta e Dios berdadero”. — Jon Paulien, What the Bible Says About the End-Time (Hagerstown, Md.: Review and Herald® Publishing Association, 1998), p. 111.

Djabièrnè1 di yüni

Pa mas Estudio:

Laga nos meditá mas riba e implikashonnan di e teoria di evolushon den konteksto di eventonan di e último dianan, spesialmente enkuanto di e ròl di Sabat. Un rason ku Charles Darwin, e originadó di e teoria, a promové evolushon tabata ku, ora e no a komprondé e gran konflikto, e tabatin un tempu difísil pa rekonsiliá maldat i sufrimentu ku e idea di un Kreador bondadoso i amoroso. Pa motibu di e eror aki, e a wak den un otro direkshon pa kontestanan. No tabata un koinsidensia tampoko ku durante mitar i te fin di siglo 19, ora Darwin tabata revisando i reformulando su teoria di evolushon, Dios a lanta un movementu, e Iglesia Atventista di e di Shete Dia, kua a kontrarestá tur loke e teoria di Darwin tabata para p’e. Ki interesante ta ku Iglesia Atventista di e di Shete Dia, kua su fundeshinan kreashonista ta ser revelá den su nòmber mes, a kuminsá krese i ekspandé na masoménos mesun tempu ku e teoria di Darwin.

Ken sa, pero si Darwin a lesa i a kere e poko liñanan di Ellen G. White, mundu lo por a ser di spar di un di e erornan di mas grandi di pensamentu humano desde geosentrismo i e generashon spontáneo: “Ounke tera tabata marchitá ku e maldishon, naturalesa mester a sigui ta e buki di lès di hende. Ya e no por a representá bondat so; pasobra maldat tabata tur kaminda presente, i e tabata ruiná e tera i laman i airu ku su toke ku ta kontaminá. Kaminda un tempu tabatin skirbí solamente e karakter di Dios, e konosementu di bon, awor tabatin skirbí tambe e karakter di Satanas, e konosementu di malu. For di naturalesa, kua awor tabata revelá e konosementu di bon i malu, hende kontinuamente mester a risibí spièrtamentu relashoná ku e resultadonan di piká”. — Education, p. 26.

Manera tabata, Darwin a ideá su spekulashonnan evolutivo, tur basá riba un komprondementu falsu di e naturalesa i karakter di Dios i e mundu kaí den kua nos ta biba. Desafortunadamente, e implikashonnan di su teoria lo hasi hende presa di e engañonan di Satanas, spesialmente den e krísis final.

Preguntanan di Diskushon:

pregunta 1Dikon asina tantu Kristian ta rechasá e idea di un Satanas real? Kiko e punto di bista aki ta siña nos tokante kon peligroso ta pa rechasá e siñansa kla di Beibel?

pregunta 2Kiko bo por bisa un persona ku, despues di tabatin un eksperensia serka di morto, ta bisa ku e eksperensia aki ta mustr’é ku, en realidat, nos ta sigui biba despues di morto?

pregunta 3Riba ki otro rason bo por pensa enkuanto di dikon esnan ku ta kere den evolushon lo tabata muchu mas suseptibel den e último dianan?