Lesa Echonan 15:28, 29. Ki kuater prohibishon e konsilio a disidí di imponé riba e konversonan Pagano?
E tema prinsipal pa kua e konsilio a ser konvoká a ser resolvé di manera satisfaktorio. Pa motibu ku salbashon ta pa medio di grasia, Paganonan kreyente tabata ser eksonerá di sirkumsishon ora ku nan a djòin e iglesia. Sinembargo, nan mester a apstené nan mes di kuater kos:
- karni ofresé den sakrifisio na ídolonan den ritualnan pagano i despues sirbí den un fiesta di tèmpel òf bendé den e marshe;
- konsumo di sanger;
- karni di animalnan strangulá; i
- inmoralidat seksual den su vários formanan.
Mayoria Kristian awendia ta trata e prohibishonnan alimentisio (prohibishonnan 1-3) komo rekomendashonnan temporal. Pasobra e kosnan ei tabata partikularmente ofensivo pa Hudiunan, e prohibishonnan, nan ta argumentá, tabata intenshoná solamente pa konektá e buraku entre Hudiunan i kreyentenan Pagano. Hopi biaha e ta ser presumí tambe ku tur otro leinan di Tèstamènt Bieu, inkluyendo e leinan di kuminda Levitikal (Levítiko 11) i e mandamentu di Sabat (Eks. 20:8-11), kua ta ousente for di e lista, no ta obligatorio mas pa Kristiannan.
E asina yamá dekreto apostóliko, sinembargo, no tabata ni temporario ni un kódigo nobo di étika Kristian ku tabata ekskluí tur otro kos relashoná ku Tèstamènt Bieu. De echo, bou di guiansa di Spiritu Santu (Echonan 15:28), e apòstelnan i ansianonan di e iglesia a reprodusí e regulashonnan di Levítiko 17-18 solamente konserniente e habitantenan strañero di Israel.
Den konteksto di Levítiko, e prohibishonnan aki ta nifiká renunsiamentu di paganismo. Kualke strañero ku tabata deseá di biba na Israel mester a renunsiá e práktikanan pagano ei na kua nan tabata kustumbrá (Lev. 18:30). Di mes manera, kualke Pagano kreyente ku tabata deseá di djòin e iglesia tabata ser rekerí pa tuma un posishon firme kontra paganismo.
Esaki, sinembargo, tabata djis e promé paso. Unabes aden, naturalmente tabata ser sperá di dje pa hasi e boluntat di Dios dor di obedesé e mandamentunan ei ku ta universal, pre-Mosaiko, i no fundamentalmente seremonial, manera e Sabat (Gen. 2:1-3) i ku e ta sigui e diferensia entre alimentonan puru i impuru (Gen. 7:2).
Ku e dekreto no tabata temporal ta kla, por ehèmpel, for di Revelashon 2:14, 20, kaminda e promé i e último prohibishon ta ser ripití, implísitamente kontemplando e otro dos, tambe. De echo, evidensianan históriko ta mustra ku e dekreto ainda tabata ser konsiderá normativo dor di Kristiannan hopi despues di e periodo di Tèstamènt Nobo.