Lès 3 * 11 - 17 di yanüari

Di Misterio pa Revelashon

Sabat Atardi

Lesa pa e siman aki:

Dan. 2:1-16; Echonan 17:28; Dan. 2:17-49; Salmo 138; Juan 15:5; Deut. 32:4; 1 Pe. 2:4.

Versíkulo di Memoria:

“Daniel a kontestá i a bisa: ‘Bendishoná ta e nòmber di Dios pa semper i semper, na ken ta pertenesé sabiduria i poder’ ” (Daniel 2:20, ESV).

Den e awanan rondó di Grunlandia tin glasial di hopi tamaño. Tin biaha e pidanan chikitu di eis ta move den un direkshon miéntras nan kontrapartidanan ta drif den otro direkshon. Loke ta sosodé ta ku bientunan di superfisie ta supla esnan chikitu, miéntras e masanan enorme di eis ta ser hibá dor di korientenan di oséano profundo. Ora nos konsiderá e surgimentu i kaida di nashonnan a lo largu di historia, e ta similar na konsiderá e bientunan na superfisie i korientenan di oséano. E bientunan ta representá tur kos kambiabel i impredesibel meskos ku e boluntat humano. Pero operando simultáneamente ku e ráfaga- i bientunan akí tin un otro forsa, ainda mas poderoso i hopi similar na e korientenan oseániko. Ta e movementu sigur di e propósitonan sabí i soberano di Dios. Manera Ellen G. White a bisa: “Manera e streanan den e órbita enorme di nan kaminda apuntá, e propósitonan di Dios no konosé apuro ni tardansa”. — The Desire of Ages, p. 32. Aunke e surgimentu i kaida di nashonnan, ideologianan, i partidonan polítiko parse di ta tuma lugá na diskreshon di kapricho humano so, Daniel 2 ta mustra ku ta e Dios di shelu ken en realidat ta move historia humano na su gran final.

* Studia e lès di e siman aki pa prepará pa Sabat, 18 di yanüari.

Djadumingu12 di yanüari

E Immanensia di Dios

Lesa Daniel 2:1-16. Ki krísis e hebreonan ta afrontá pa motibu di e soño ku Señor ta duna e rei?



Soñonan tabata ser tumá hopi na serio den e mundu antiguo. Ora un soño tabata parse un presentimentu, e tabata indiká hopi biaha un desaster inminente. Por lo tantu, ta komprendibel dikon Nabukodonosor ta bira asina ansioso tokante un soño ku, pa hasi kosnan ainda mas menasante, e no por kòrda mas. Ekspertonan babilóniko ta kere ku e diosnan por a revelá e interpretashon di soñonan, pero den kaso di e soño akí den Daniel, no tin nada ku e ekspertonan por hasi pasobra e rei a lubidá e soño. Si e kontenido di e soño lo a ser transmití na nan, nan lo a presentá un interpretashon pa komplasé e rei. Pero den e situashon sin presedente akí, ora e ekspertonan di soño ta inkapas di bisa e rei di kiko su soño ta trata, nan ta ser fòrsá pa atmití ku “no tin niun otro ku por bisa rei e, eksepto e diosnan ku nan lugá di biba no ta den karni” (Dan. 2:11, NKJV).

Aplastá ku frustrashon, e rei ta manda pa tur e sabionan di Babilonia ser matá. Un atrosidat asina no tabata deskonosí den e mundu antiguo. Fuentenan históriko ta testiguá ku, pa motibu di un konspirashon, Darío I a laga tur a magonan ser ehekutá, i Xerxes a laga mata e ingenieronan ku a konstruí un brùg ku a kai den otro. Ora Nabukodonosor emití su dekreto, Daniel i su kompañeronan a kaba di terminá nan entrenamentu i a ser atmití den e sírkulo di e ekspertonan di e rei. Pa e motibu akí, e dekreto di morto emití dor di e rei ta apliká na nan tambe. De echo, e idioma original ta sugerí ku e matansa ta kuminsá inmediatamente, i Daniel i su amigunan lo ta na punto di ser ehekutá. Pero Daniel, ku “konseho i sabiduria” (Dan. 2:14), ta aserká Ariok, e hòmber na enkargo di realisá e ehekushonnan. Finalmente Daniel ta pidi e rei mes tempu pa asina resolvé e misterio di e soño. Kuriosamente, aunke e rei a akusá e magonan di a purba kumpra “tempu”, mesora e ta duna e “tempu” ku Daniel ta pidi. Daniel por sierto ta bai di akuerdo ku e magonan ku ningun ser humano por resolvé un misterio asina, ma e profeta sa tambe di un Dios ku por revelá tantu e kontenido komo e interpretashon di e soño.

Djaluna13 di yanüari

E Orashon

Daniel inmediatamente ta gara su tres amigunan pa un seshon di orashon, splikando ku nan lo ser ehekutá si Dios no revelá e soño. Ki ora ku nos ta afrontá un problema grandi, nos mester rekonosé tambe ku nos Dios ta grandi sufisiente pa resolvé asta e desafionan di mas insolubel.

Lesa Daniel 2:17-23. Kiko ta e dos tiponan di orashon hasí aki?



Dos tipo di orashon ta ser menshoná den e kapítulo akí. Esun di promé ta un orashon di petishon den kua Daniel ta pidi Dios pa revelá e kontenido di e soño i su interpretashon (Dan. 2:17-19). E palabranan di e orashon akí no ta ser duná, ma nos ta ser bisá ku Daniel i su amigunan “ta buska miserikòrdianan di e Dios di shelu enkuanto di e sekreto akí, pa asina Dainiel i su kompañeronan lo no peresé huntu ku restu di e sabionan di Babilonia” (Dan. 2:18, NKJV).Miéntras nan ta hasi orashon Dios ta kontestá nan petishon i ta revelá e kontenido i interpretashon di e soño di e rei. Nos por ta sigur ku ki ora ku nos buska “miserikòrdianan di e Dios di shelu” nos orashonnan lo ser tendé tambe, aunke no den un forma asina dramátiko ku nos ta mira aki, pasobra e Dios di Daniel ta nos Dios tambe.

Den kontesta riba e kontesta di Dios riba nan petishon, Daniel i su amigunan ta eksplotá den un orashon di gradisimentu i alabansa. Nan ta alabá Dios pa ta e fuente di sabiduria i pa ta den kontròl di naturalesa i historia polítiko. Tin un lès importante ku nos por siña aki. Segun ku nos ta hasi orashon i supliká Dios pa asina tantu kos, kuantu biaha nos ta alabá i gradisiE pa kontestá nos orashonnan? E eksperensia di Hesus ku e dies leprosonan ta proveé un ilustrashon adekuá di ingratitut humano. Di dies ku a ser kurá, solamente un ta bin bèk “pa duna gloria na Dios” (Lukas 17:18). E kontesta di Daniel no solamente ta kòrda nos di e importansia di akshon di grasia i alabansa, ma tambe ta revelá e karakter di e Dios na ken nos ta hasi orashon. Ora nos hasi orashon na djE, nos por konfi’E pa hasi loke ta na nos mihó interes, i por lo tantu nos mester alab’E i gradisiE semper.

Djamars14 di yanüari

E Imágen, Parti Unu

Daniel 2:24-30. Kiko Daniel ta bisa aki ku ta asina importante pa nos kòrda semper? (Lesa tambe Juan 15:5).



Komo kontesta riba orashon, Dios ta revelá e kontenido di e soño i su interpretashon. I Daniel no ta duda pa bisa e rei ku e solushon pa e misterio ta bin di e “Dios den shelu”. Tambe, promé ku e reportá e kontenido di e soño i su interpretashon, Daniel ta menshoná e pensamentunan no ekspresá i preokupashonnan di e rei ora esaki tabata drumi sin por pega soño riba kama. E informashon sirkunstansial akí ta enfatisá mas aleu e kredibilidat di e mensahe, pasobra tal informashon, konosí solamente pa e rei, mester a yega serka Daniel a traves di un poder sobrenatural. Pero ora Daniel prosedé na reportá e kontenido di e soño, e ta riska provoká un otro krísis, pasobra e soño no ta nesesariamente bon notisia pa Nabukodonosor.

Lesa Daniel 2:31-49. Kiko e soño ta bisa ku destino di e reino di Nabukodonosor ta?



E soño ta konsistí di un imágen mahestuoso ku su kabes “di oro fini, su pechu i brasanan di plata, su barika i bèlnan di pia di bròns, su pianan di heru, su pianan parsialmente di heru i parsialmente di klei” (Dan. 2:32,33, NKJV). Finalmente un piedra “a dal e imágen riba su pianan” (Dan. 2:34, NKJV), i henter e struktura a ser destruí i plamá manera bagas den bientu. Daniel ta splika ku e diferente metalnan ta representá reinonan susesivo ku lo remplasá otro a lo largu di e kurso di historia. Pa Nabukodonosor, e mensahe ta kla: Babilonia, ku tur su poder i gloria, lo disparsé i ser remplasá dor di un otro reino, kua lo ser siguí pa otronan te ora un reino di un naturalesa kompletamente diferente lo remplasá nan tur: e reino eterno di Dios, kua lo dura pa semper.

Djárason15 di yanüari

E Imágen, Parti Dos

Lesa atrobe e soño i su interpretashon (Dan. 2:31-49). Kiko esaki ta siña nos tokante e presiensia di Dios di historia di mundu?



E profesia komuniká pa e soño di Nabukodonosor ta proveé un skema profétiko general i ta funshoná komo e parameter ku kua ta aserká e profesianan mas detayá di Daniel 7, 8, i 11. Tambe, Daniel 2 no ta un profesia kondishonal. E ta un profesia apokalíptiko: un predikshon definitivo di loke Dios a premirá i realmente lo a laga sosodé den futuro.

  1. E kabes di oro ta representá Babilonia (626-539 P.K.). De echo, ningun otro metal por a representá mihó e poder i rikesa di e imperio Babilóniko ku oro. Beibel ta yam’é “e stat di oro” (Isa. 14:4) i “un kopa di ora den man di Señor” (Jer. 51:7; kompará ku Rev. 18:16). E historiadó antiguo Herodotus ta reportá ku un abundansia di oro ta embeyesé e siudat.
  2. E pechu i brasanan di plata ta para pa Medopersia (539-331 P.K.). Meskos ku plata ta ser balorá ménos ku oro, e imperio Medopersia nunka a optené e splendor di esun Babilóniko. Ademas, plata tabata tambe un símbolo apropiá pa e Persanan pasobra nan tabata uza plata den nan sistema di impuesto.
  3. E barika i bèlnan di pia di bròns ta simbolisá Gresia (331-168 P.K.). Ezekiel 27:13 ta ilustrá e Griegonan komo interkambiando artíkulonan di bròns. Sòldánan griego tabata destaká pa nan armadura di bròns. Nan hèlmu-, eskudo- i hachanan di guera tabata konsistí di bròns. Herodotus ta bisa nos ku Psammetico I di Egipto a mira den e invashon di piratanan griego e kumplimentu di un orákulo ku tabata predesí “hòmbernan di bròns saliendo for di laman”.
  4. E palu di pianan di heru adekuadamente ta representá Roma (168 P.K.-476 D.K.). Manera Daniel a splika, e heru tabata representá e poder aplastante di e Imperio Romano, kua a dura mas largu ku kualke di e reinonan anterior. Heru tabata un metal perfekto pa representá e imperio.
  5. E pianan, parsialmente di heru i parsialmente di klei, ta representá un Oropa dividí (A.D. 476-Segundo Binida di Kristu). E meskla di heru ku klei ta proveé un kuadro adekuá di loke a sosodé despues di e desintegrashon di e Imperio Romano. Aunke hopi intento a ser hasí pa unifiká Oropa, ku ta varia di aliansanan matrimonial entre kasnan real te na e Union Oropeo aktual, divishon i desunion a prevalesé i, di akuerdo ku e profesia akí, lo keda asina te ora Dios establesé e reino eterno.

Djaweps16 di yanüari

E Piedra

Lesa Daniel 2:34, 35, 44, 45. Kiko e versíkulonan akí ta siña nos tokante e destino final di nos mundu?



E enfoke di e soño ta riba loke lo sosodé den e “último dianan” (Dan. 2:28). Pa mas poderoso i riku ku nan por tabata, e reinonan di metal (i klei) ta nada mas ku un preludio na e establesimentu di e reino di e piedra. Miéntras ku te na sierto midí metal i klei por ta produktonan di fabrikashon humano, e piedra den e soño ta bin sin ser toká pa mannan humano. Den otro palabra, aunke kada un di e reinonan anterior finalmente ta yega na un fin, e reino representá pa e piedra lo dura pa semper. E metáfora di e baranka, anto, hopi biaha ta simbolisá Dios (por ehèmpel, Deut. 32:4, 1 Sam. 2:2, Salmo 18:31), i e piedra di mes manera por ta un representashon di e Mesias (Salmo 118:22; 1 Pe. 2:4,7). Pues, nada ta mas apropiá ku e figura di un piedra pa simbolisá e establesimentu di e reino eterno di Dios.

Algun hende ta argumentá ku e reino di e piedra a ser establesé durante e ministerio terenal di Hesus, i ku e propagashon di e evangelio ta para komo un indikashon ku e reino di Dios a poderá di henter mundu. Sinembargo, e reino di e piedra ta bin den eksistensia solamente despues ku e kuater reinonan prinsipal a kai i historia humano a yega na e momentu di e reinonan dividí, representá pa e pia- i tenchinan di e imágen. E echo akí ta deskartá e kumplimentu durante siglo 1, pasobra e ministerio di Hesus a tuma lugá durante e dominio di Roma, e di kuater reino.

Pero e piedra ta duna lugá na un seru. Es desir, “e piedra ku a dal e imágen a bira un gran seru i a yena henter e tera” (Dan. 2:35, NKJV). Un seru manera esaki ta kòrda nos riba Seru Sion, e lugá kaminda e tèmpel tabata pará, e representashon konkreto di e reino terenal di Dios den tempunan di Tèstamènt Bieu. Ta interesante pa bisa ku e piedra kòrtá for di e seru mes ta bira un seru. E seru akí, kua di akuerdo ku e tèkst ta den eksistensia kaba, mas probablemente ta mustra na e Sion selestial, e santuario selestial, for di unda Hesus ta bin pa establesé Su reino eterno. I den e Yerusalèm ku lo bin abou for di shelu (Rev. 21:1-22:5), e reino akí lo haña su kumplimentu final.

Djabièrnè17 di yanüari

Pa mas Estudio:

Ta informativo pa nota ku e imágen di Daniel 2 ta trahá di ora i plata, kua ta metalnan relashoná ku poder ekonómiko. E imágen ta trahá tambe di bròns i heru, kua tabata ser uzá pa hèrmènt i armanan, i di serámika, kua tabata ser uzá den e mundu antiguo pa propósitonan literario i doméstiko. Por lo tantu, e imágen ta proveé un representashon bibu di humanidat i su logronan. Mas adekuadamente, e distinto partinan anatómiko di e imágen ta transmití e suseshon di reinonan mundial i e desunion final ku lo prevalesé den e último dianan di historia humano. E piedra, sinembargo, ta ser deskribí klaramente komo no trahá ku “mannan humano” (Dan. 2:45, NIV), un rekordatorio poderoso di e fin sobrenatural ku lo bin na e mundu temporal akí i tur su logronan humano.

Aunke “pa e simpel bista humano, historia humano por parse di ta un interakshon kaótiko di forsanan i kontraforsanan … Daniel ta sigurá nos ku tras di tur esaki Dios tei, mirando abou riba dje i moviendo denter di dje pa alkansá loke E ta mira ta mihó”. — William H. Shea, Daniel: A Reader‘s Guide (Nampa, ID: Pacific Press, 2005], p. 98.

Preguntanan di Diskushon: