* 1 – 7 di aprel
Mat. 24:14; Rev. 14:14–20; Mat. 16:27; Echonan 1:9–11; Marko 4:26–29; Rev. 16:1.
“E ora ei mi a mira un nubia blanku. Riba e nubia tabatin un ser ku aparensia di hende. Riba su kabes e tabatin un korona di oro i den su man un machete skèrpi. Un angel a sali for di tèmpel. El a grita bisa esun sintá riba e nubia: ‘Zuai ku bo machete i rekohé kosecha; ta tempu di kosecha, tera ta hechu pa kosecha!’ ” (Revelashon 14:14,15, NKJV).
Dios semper a papia ku Su pueblo, dunando nan kualke bèrdat relevante ku nan mester a tende na e momento ei. For di e spièrtamentu tokante e Diluvio (Gén. 6:7) te na e promé binida di Hesus (Dan. 9:24–27) te na e huisio pre Atvènt (Dan. 7:9,10; Dan. 8:14) te na eventonan final promé ku e regreso di Kristu (Revelashon 12–14), Dios a papia ku nos. Den e último dianan akí di historia humano El a manda un mensahe spesial na e mundu i na Su pueblo, destiná pa supli e nesesidat di e momento. E ta deskribí ku tres angel ta hiba e mensahe akí bulando meimei di shelu ku nan mensahe urgente di tempu di fin na henter mundu.
E mensahenan di e tres angelnan ta Hesus su mensahe final di miserikòrdia, un yamada ku ta hiba nos di konfia den nos propio hustisia na konfia e hustisia di Hesus pa hustifiká nos, pa santifiká nos, i, na final di tempu, pa glorifiká nos.
Manera semper, sinembargo, nos mester skohe Kristu, pa someté na djE i pa obedes’E, i e eskohonan ku nos hasi awor, en realidat, lo impaktá e eskohonan ku nos hasi den e krísis final nos dilanti.
Pues, awor ta tempu pa prepará.
* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 8 di aprel.
2 di aprel
Revelashon 14 ta Hesus su mensahe final di miserikòrdia na un mundu kaí i rebelde, un ku, pa masoménos seisshen aña, tabata saturá den piká i maldat. Lo yega un dia ora tur ser humano riba planeta Tera lo tuma nan desishon final irevokabel, sea pa òf kontra Hesus. Revelashon su mensahe di e hustisia di Kristu, liberando nos di e kondenashon di piká, komo tambe e gara di piká den nos bida, lo eko i bolbe eko a traves di henter tera.
Lesa Mateo 24:14 i kompar’é ku Revelashon 14:6. Ki promesa Hesus a duna Su disipelnan enkuanto di e plamamentu mundial di e evangelio djis promé ku Su regreso?
Hesus su promesa ku “...e evangelio akí di e reino lo ser prediká den henter mundu” (NKJV), duná den Mateo 24:14, ta haña su kumplimentu final den e mensahe di último dia di Kristu, den Revelashon 14:6, ku ta bisa ku ta proklamá e evangelio na “tur nashon, tribu, lenga, i pueblo” (NKJV).
Tres bia den Revelashon 22 Hesus ta bisa ku E ta bini pronto (Rev. 22:7,12,20). Den konteksto di Su pronto regreso, nos Señor ta añadí: “Laga esun ku ta inhustu, sigui hasi inhustisia; i laga esun ku ta impuru, keda impuru; i laga esun ku ta hustu, sigui hasi hustisia; i laga esun ku ta santu, sigui tene su mes santu" (Rev. 22:11, NKJV). Revelashon ta sigui pa un klímaks glorioso kaminda ta hiba tur persona na disidí pa òf kontra Kristu.
Naturalmente, tur dia, pa medio di nos eskohonan asta den e asina yamá “kosnan chikitu”, nos ta skohiendo sea pa òf kontra Hesus. No ta probabel ku un hende ku konstantemente ta hasi eskohonan robes den su bida awor, di ripiente, na e krísis final, lo baha bin na banda di Hesus, spesialmente ora e forsa di henter e mundu malu ta kontra dje. Awor, awe, i tur dia nos mester skohe pa ta fiel na Kristu i na Su mandamentunan. “Pasobra esaki ta e amor di Dios, ku nos ta warda Su mandamentunan” (1 Juan 5:3, NKJV). Manera Ellen G. White a bisa: “Hesus no ta kambia e karakter na Su binida. Mester hasi e obra di transformashon awor. Nos bida diario ta determinando nos destino.”—Last Day Events, p. 295.
Kon Dios ta forma nos karakternan? Ki medionan E ta usa pa nos krese den grasia? Kiko nos por hasi pa permití Spiritu Santu mas plenamente transformá nos pa ta mas manera Hesus?
3 di aprel
Revelashon 14 ta kontené e tekstonan klave enkuanto di e Señor su mensahe di último dia na Su pueblo i na mundu. Sentral na tur esaki tin e regreso di Hesus, e kumplimentu di Su promesa ku “‘Boso lo mira Yu di hende sintá na man drechi di Dios Poderoso i biniendo riba e nubianan na shelu’ ” (Marko 14:62, NKJV).
Lesa Revelashon 14:14. Ki título ta usa pa deskribí Hesus ora E ta regresá na tera? Dikon bo ta kere Juan ta usa e título akí pa Hesus?
Hesus a usa e término “Yu di Hende” pa referí na Su mes 82 bia den e Evangelionan. E tabata un di Su títulonan faborito. E tabata us’é komo un ekspreshon di kariño pa identifiká ku nos. E ta un Salbador kende ta komprendé nos, a eksperensiá nos tentashonnan, i a pasa dor di nos pruebanan. E ta e “Yu di Hende” kende ta biniendo bèk pa hiba nos kas. E Hesus ku ta bini pa nos ta e mesun Hesus ku a biba meimei di nos. E ta kualifiká pa redimí nos pasobra El a bira Un ku nos, i tòg, komo un di nos, El a topa e furia total di Satanas su tentashonnan i, sí, tabata viktorioso.
Kiko nos ta siña di e siguiente versíkulonan di Beibel den Mateo tokante Hesus, i Yu di Hende?
Nota algun elemento den e pasashinan akí:
Pensa riba e término “Yu di Hende” i kiko e ta bisa di Kristu su humanidat. Aunke Dios, El a bira un di nos, meskos ku nos, pero diferente for di nos, E no a peka nunka. Ki speransa maravioso esaki ta ofresé bo den términonan di
4 di aprel
Lesa Revelashon 14:14 i Echonan 1:9–11. Ki similaridatnan bo ta deskubrí?
Juan ta deklará ku “I mi a wak, i ata un nubia blanku, i sintá riba e nubia tabatin Un manera e Yu di Hende” (Rev. 14:14, NKJV). Ora Hesus a subi na shelu, Lukas ta registrá den Echonan 1:9 ku ora e disipelnan tabata para wak den shelu, “a als'É [Hesus] segun nan tabata mira; un nubia a kit'É for di nan bista”. Hesus a subi den un nubia di angel i lo bini bèk ku un nubia di angel. Despues e angelnan a deklará na e disipelnan asombrá den Echonan 1:11: “‘E Hesus akí, ku a kita for di boso pa E bai shelu, lo bini bèk den e mesun forma ku boso a mir'É bai’”. Tin un bèrdat divino inkorporá den e pasashi akí ku por ta no ta aparente. E “mesun Hesus” akí, e “Yu di Hende”, Esun ku a kana den e kayanan yen di stòf di Názarèt, a ministrá den e kayanan drùk di Herusalèm, a kura esnan malu den e pueblonan di Israel, i a prediká riba e serunan yen di yerba di Galilea, ta biniendo atrobe.
Ta menshoná e Yu di Hende tambe den lus di e huisio den Daniel 7.
Lesa Daniel 7:9,10,13,14. Dikon Daniel a yama Hesus e “Yu di Hende” den algu asina serio manera e huisio? Kiko, mirando loke ya nos a wak, mester ta trankilisante di sa ku e “Yu di Hende” ta asina sentral na huisio?
Den Daniel 7:9, 10 Daniel ta mira e korte selestial sintando ku dies mil bia dies mil ser selestial, angelikal, reuní rònt di e trono. E huisio ta kla pa kuminsá, i ta habri e bukinan, e registronan selestial di nos bida, dilanti di e universo. Den Daniel 7:13, 14 e Yu di Hende ta aserká e Ansiano di Dianan, e Tata, i ta risibí Su reino eterno. E huisio ta revelá dilanti di henter universo ku e tata, Yu, i Spiritu Santu a hasi tur kos posibel pa salba henter humanidat. E huisio akí ta hustifiká no solamente e santunan sino Dios su propio karakter kontra e akusashonnan falsu di Satanas (lesa Job 1—2, Salmo 51:1—4).
Pensa riba e echo ku henter bo bida lo bin bou di saminashon dilanti di Dios. Kiko, e ora ei, ta bo úniko speransa ora esaki sosodé? (Lesa Rom. 8:1.)
5 di aprel
Juan ta deskribí Hesus komo e “Yu di Hende, ku un korona di oro riba Su kabes i un sikkel skèrpi den su man” (Rev. 14:14, NKJV). E palabra pa “korona” ta stephanos. E ta un korona di un vensedó. Ora un atleta tabata gana un kompetensia importante, tabata dun’é un stephanos, un korona di honor, di gloria, di viktoria.
Hesus a karga un bia un korona di sumpiña, simbolisando bèrgwensa i chèrchi. Un bia hende a despresi’E i a rechas’E. Nan a insult’E, ridikulis’E, skupi riba djE, dal E, i sut’E. Pero awor E ta karga un korona di gloria i ta bini atrobe pero awor komo Rei di reinan i Señor di señornan.
Lesa Revelashon 14:15 i Marko 4:26–29. Ki similaridatnan bo ta mira entre e tekstonan? Di kiko nan tur dos ta papiando?
E angel ta bin for di e presensia di Dios den e gloria di e tèmpel. Dios ta wak e angel i ta bisa: “Ta tempu. E kosecha ta kompletamente hechu”. E angel ta bula di e tèmpel pa Hesus i ta deklará ku un bos duru: “Ta tempu. Kosecha ta hechu”. Bai buska Bo yunan i trese nan kas.
Hesus ta usa ilustrashonnan di agrikultura repetidamente den Tèstamènt Nobo. Na mas ku un okashon E ta usa e simbolismo di un kosecha ku ta hechando pa ilustrá e kresementu di e simia di e evangelio den bida di Su pueblo.
E spreitmentu di e simia ta representá e kuminsamentu di bida spiritual, i e desaroyo di e mata ta un figura bunita di kresementu kristian. Manera den naturalesa, asina den grasia; no por tin bida sin kresementu. E mata mester sea krese òf muri. Meskos ku su kresementu ta silensioso i iriparabel, pero kontinuo, asina e desaroyo di bida kristian ta. Na kada fase di desaroyo, nos bida por ta perfekto; sinembargo, si Dios su propósito pa nos kumpli, lo tin avanse kontinuo. Santifikashon ta trabou di henter un bida. Segun ku nos oportunidatnan ta multipliká, nos eksperensia lo amplia, i nos konosementu lo oumentá.”—Ellen G. White, Christ’s Object Lessons, p. 65, 66.
E hechamentu di e grano di oro ta representá tur esnan transformá pa grasia, motivá pa amor, i ku ta biba bidanan obediente na e gloria di Kristu su nòmber. Nan kurason ta un ku Hesus su kurason, i tur loke nan ke ta loke E ke.
Kon bo ta komprendé Ellen G. White su deklarashon ku “na kada fase di desaroyo, nos bida por ta perfekto”? Kiko esei ta nifiká, spesialmente ora nos por mira nos fayonan i karakternan defektuoso awor?
6 di aprel
Den Revelashon 14 tin dos kosecha. E kosecha di grano di oro ta representá e hustunan, i e kosecha di wendrùifnan putrí ta representá esnan inhustu òf esnan pèrdí. Tur dos kosecha ta kompletamente hechu. Kada simia sembrá ta kompletamente madurá.
Lesa Revelashon 14:17–20. Kiko e ekspreshon “e gran baki di pèrs wendrùif di e furia di Dios” (NKJV) ta nifiká? Lesa tambe Revelashon 14:10, Revelashon 15:1, i Revelashon 16:1.
“I un otro angel, esun ku tin poder riba kandela, a sali for di e altar” (Rev. 14:18). Ata e angel aki ku ta komandá e kandelanan di Dios su huisio final. E kosecha ta hechu. Piká a alkansá su límitenan. Rebelion a krusa e liña di Dios su miserikòrdia. Pa malbado i malu ku kosnan tabata, ta bai bira ainda mas pió promé ku tur kos terminá. Un Dios amoroso a hasi tur kos ku E por hasi pa nos, ku ta inkluí ofresé Su mes riba e krus komo un sakrifisio pa nos piká. “El a hasi Esun, Kende no tabata konosé piká, bira piká pa nos, pa nos por bira e hustisia di Dios den djE” (2 Kor. 5:21, NKJV; lesa tambe Gal. 3:13).
Kiko mas Dios por a hasi mas ayá ku e krus ei? No tin nada mas ku grasia por hasi pa redimí esnan ku repetidamente a rechasá Spiritu Santu.
Ata aki e mensahe profétiko urgente di Revelashon 14. Tur simia a bai pa kosecha. E grano ta kompletamente hechu, i e wendrùifnan ta kompletamente hechu. E pueblo di Dios ta revelá Su imágen di grasia, kompashon, miserikòrdia, i amor dilanti di e universo. E yunan di esun malbado ta revelá kudishi, pashon, yalursheit, i odio. Un grupo ta revelá e karakter di Hesus i e otro e karakter di Satanas.
E universo lo mira den e pueblo di Dios un revelashon di hustisia ku, kisas, niun generashon promé hamas a yega di testiguá. Kontrali na e hustisia di Kristu revelá den Su pueblo, e universo lo mira e resultadonan kompletu di rebelion kontra Dios. Malisia, maldat, piká, i desórden lo ta den pleno despliegue dilanti di hende i angelnan. E kontraste entre bon i malu, korekto i robes, obediensia i desobedensia, lo ta opvio na henter universo, tantu na hende komo angelnan.
Kon bon bo por diserní e kontraste entre bon i malu? Dikon ta importante pa nos hasi esei? (Lesa Hebr. 5:14.)
7 di aprel
“E ta un lei tantu di naturalesa intelektual komo spiritual ku a traves di kontemplá nos lo kambia. E mente ta adaptá su mes gradualmente na e temanan riba kua e ta permití pa fiha. E ta bira asimilá na e loke el a kustumá stima i reverensiá. Hende nunka lo lanta mas haltu ku su norma di puresa òf bondat òf bèrdat. Si e ami ta su ideal di mas haltu, e lo no tene nunka na nada mas eksaltá. Mas bien, e lo senk konstantemente mas i mas abou. E grasia di Dios so tin poder pa eksaltá hende. Si lag’é pa su kuenta, su rumbo, inevitablemente, mester ta direkshon abou.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 555.
Sutilmente, iriparabel, kasi sin nota na prinsipio, nos karakter i nos personalidat ta kambia basá riba e simianan ku nos ta sembrando den nos mente. Sembra bon simianan, i lo bo produsí bon fruta. Sembra e simianan malu di e mundu akí, i lo bo produsí e fruta di e mundu akí den bo karakter. Si nos sembra indiferensia na Dios i balornan i prioridatnan spiritual, nos ta kosechá e fruta di indiferensia—apatia, satisfakshon propio spiritual i frustrashon den nos bida spiritual. Ta p’esei esnan ku ta pensa, Bon, mi sa ku un dia persekushon final lo bini, e “marka di e bestia” etcetera, pero ora e yega, lo mi drecha, ta skohiendo un kaminda mashá peligroso. Dios ta yama nos awor, na e momento akí, pa someté nos bida na djE. Mas tantu un hende tarda pa respondé na Spiritu Santu, mas i mas duru hende su alma ta bira pa e yamadanan di Dios i mas suseptibel pa kai pa, i kere den, e mentiranan di esun malbado.
Kiko ta e relashon entre ta salbá pa grasia i krese den grasia, den konteksto di Revelashon
14:14–20 i e prinsipio di kosecha?
Diskutí e elementonan nesesario pa kresementu di matanan i kompará esei ku nos kresementu
spiritual. Kiko ta e similaridatnan? Es desir, kiko nos por siña for di kon matanan ta krese, ku
nos por apliká na nos propio bida?
Tin diferensia entre nos abilidat duná pa Dios pa skohe, i forsa di boluntat? Dikon komprendé e
diferensia akí ta importante pa e kristian ku ta kresiendo?
Dikon e título “Yu di Hende” ta un enkurashamentu den e ora di huisio miéntras nos ta antisipá e
segundo binida di Kristu? Dikon ta di alivio pa realisá ku un hende, un ser humano, ta ayariba
representando nos den e huisio?