* 8 – 14 di yüli
Efe. 1:15–23; Efe. 3:14–21; 1 Tes. 5:16–18; Deut. 9:29; 1 Kor. 15:20–22; Salmo 110:1.
“I kual ta e grandesa sobresaliente di Su poder pa ku nos ku ta kere, segun e obramentu di e forsa di Su poder ku El a ehersé den Kristu, ora ku El a lant'E for di e mortonan, i a hasiE sinta na Su man drechi den e lugánan selestial” (Efesionan 1:19,20, NKJV).
Sernan humano, parse, semper ta purba alkansá mas poder. Fabrikante di outo Devel Motors, por ehèmpel, a ekshibí e prototipo di su Devel Sixteen, un vehíkulo ku un motor di 16 silinder i 12.3 liter produsiendo mas ku 5.000 forsa di kabai. Of, si esei no ta sufisiente, konsiderá e semi trùk Peterbilt ku ta karga tres motor di djèt Pratt & Whitney J34–48. Ku 36.000 forsa di kabai, e trùk ta kore un kuart mia den 6.5 sekònde, i regularmente ta alkansá 376 mia pa ora promé ku e ekspandé su dos parashutnan.
Kontrali na esaki, Pablo ta resa ku kreyentenan na Efeso, bou di tentashon pa atmirá e vários podernan i deidatnan di nan kultura, lo eksperensiá, a traves di Spiritu Santu, e inmensidat di e poder ku Dios ta hasi disponibel na nan den Kristu. No ta midi e poder divino akí den forsa di kabai, òf magia, sino ta mir’é den kuater evento di kambio di kòsmòs i historia di salbashon:
Konsiderando e kuater eventonan akí, kreyentenan por kuminsá kapta, i eksperensiá, e alkanse enorme di e poder ku Dios ta ehersé na nan fabor.
* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 15 di yüli.
9 di yüli
Motivá pa e notisia ku kreyentenan na Efeso ta prosperando den fe pa ku Hesus i den amor pa ku otro (kisas notisia kompartí pa Tíkiko, Efe. 6:21,22), Pablo ta reportá na nan kon e ta resa pa nan.
Kompará Pablo su dos informenan di orashon den Efesionan—Efesionan 1:15–23 i Efesionan 3:14–21. Ki temanan e dos informenan ta kompartí?
Tin biaha nos tono standart den orashon por ta tristu, lamentando riba e desafio akí òf e problema ei. Pablo su informenan di orashon den Efesionan ta sugirí ku duna gradisimentu ta e lenguahe nativo di orashon. Nos ta rekohé bendishonnan di Dios i ta gradisiE pa nan. Nos ta trata na persibí Dios trahando den sirkunstansianan difísil i ta alab’E pa Su presensia transformadó den nos bida. Selebrando e grasia i poder di e Hesus eksaltá (Efe. 1:20–23), nos ta gradisiE pa bendishoná esnan den nos sírkulo di influensia. Ata aki Pablo su sekreto transformadó pa orashon: orashon ta e yabi di alabansa i gradisimentu.
Pablo a bisa tambe ku e “no ta stòp di gradisí Dios pa boso. Mi ta kòrda boso den mi orashonnan” (Efe. 1:16; lesa tambe Fil. 1:3, 4; 1 Tes. 1:2; i 1 Tes. 5:16–18).
Kiko ta nifiká realmente “resa kontinuamente” (1 Tes. 5:17)? E no por nifiká ku nos ta semper na rudia dilanti di Dios den orashon. E ta nifiká sí ku, bendishoná pa Spiritu di Dios, nos ta move a traves di bida ku kurason habrí pa e presensia i poder di Dios, buskando indikashonnan pa gradisimentu na djE. E ta nifiká un disponibilidat pa prosesá e problemanan di bida den presensia di Dios, pa buska konseho divino segun ku nos ta eksperensiá e bògt i buèltanan ku bida ta trese. E ta nifiká biba no distansiá for di Dios sino den kompromiso kunE, semper habrí pa guia divino.
Nos ta mira orashon hopi biaha komo un sutilesa, un agregashon na disipulado ku mester ehersé ora ta kumbiniente. Pablo ta ilustrá un punto di bista diferente. Pablo ta tuma e tarea di resa pa e kreyentenan na Efeso na serio, hasiendo asina tantu gradisiendo pa nan (Efe. 1:16; kompará Efe. 1:3–14) komo intersediendo pa nan (Efe. 1:17–23; kompará Efe. 3:14–21). Pa e, orashon ta un tarea, òf asta e tarea sentral di fe kristian. E versíkulonan akí ta proveé un yamada konmovedor na orashon, un invitashon pa kada un di nos konsiderá nos propio “ministerio di orashon” den lus di Pablo su dedikashon na dje.
Dikon ta importante pa gradisí Dios den orashon pa loke bo mester ta gradesidu p’e?
10 di yüli
“Mi no a stòp di gradisí Dios pa boso. Mi ta kòrda boso den mi orashonnan i ta pidi Dios di nos Señor Hesu-Kristu, e Tata glorioso, pa duna boso Spiritu di sabiduria i di konosementu berdadero di Dios” (Efe. 1:16, 17).
Ora e ta reportá su orashonnan, Pablo ta registrá un petishon sentral ku e ta pone dilanti di e trono di Dios. Ya el a nota ku Spiritu Santu a bin den bida di kreyentenan na momento di nan kombershon (Efe. 1:13, 14). Awor Pablo ta resa pa un bendishon fresku di e Spiritu pa duna komprenshon spiritual nesesario enfoká riba un komprendementu profundisá di Hesus (“di konosementu di dje,” Efe. 1:17).
Pablo ta resa ku Spiritu Santu lo trese komprenshon spesial na kreyentenan riba kua tres tópiko? Lesa Efe. 1:17–19.
Ora Pablo ta resa pa komprenshon pa nan tokante “kiko boso por spera awor ku el a yama boso” (Efe. 1:18), e ta resa pa nan ta alerta na e akshonnan pasá ku Dios ya a tuma pa nan salbashon (Efe. 1:3–9, 11–13) i na e glorioso futuro ku El a plania pa nan (Efe. 1:10, 14).
Ora e ta resa pa komprendementu den “e rikesa di e gloria di Su erensia den e santunan” (Efe. 1:18), e ta rekordando e idea di Tèstamènt bieu di kreyentenan komo herensia di Dios (Deut. 9:29, Deut. 32:9, Zak. 2:12, kompará Efe. 1:11). E ta deseá pa nan sa ku nan no solamente ta poseé un herensia di Dios, sino ku nan ta herensia di Dios, i Pablo ke pa na komprendé nan balor pa Dios.
Ora Pablo ta resa pa komprendementu spiritual tokante “e grandesa sobresaliente di Su poder pa ku nos ku ta kere” (Efe. 1:19), e ta imaginá su mes Spiritu Santu ku ta trese komprendementu fresku di e inmensidat di Dios Su poder i ta realis’é den nan eksperensia.
Den tur e orashonnan akí, Pablo ke pa e hendenan akí eksperensiá pa nan mes loke a duna nan den Hesus.
Kon bo por eksperensiá mihó “e grandesa sobresaliente di Su poder pa ku nos ku ta kere”? Kiko esaki ta nifiká den bida diario?
11 di yüli
Den e sobrá versíkulonan di Pablo su informe di orashon, Efesionan 1:20–23, Pablo ta ekspandé riba e di tres tópiko di komprendementu ku e ta spera ku Spiritu Santu lo trese pa kreyentenan: e grandesa di e poder di Dios, ku E ta ehersé na nan fabor. E ta kuminsá mustrando na dos evento di historia di salbashon komo e promé ilustrashonnan di Dios Su poder:
Kon ta ekspresá e poder di Dios a traves di e resurekshon di Hesus? Efe. 1:20; 1 Kor. 15:20–22; Fil. 3:8–11; Hebr. 13:20,21; 1 Pe. 1:3.
E resurekshon di Hesus ta un kreensia no negoshabel di e fe kristian (1 Kor. 15:14, 17). Ta pasobra Kristu a lanta for di morto, kreyentenan fiel ta spera e futuro grandioso resurekshon pa bida eterno na momento di e regreso di Kristu (1 Kor. 15:20–23). Ta pasobra Kristu a resusitá, nos por wak na djE awe pa tur e bendishonnan di e evangelio, inkluyendo e presensia di Spiritu Santu den nos bida.
E simbolismo, ku Dios “a pon'E [Kristu] sinta na Su man drechi” (Efe. 1:20), ta saká for di Salmo 110:1, e pasashi sitá mas frekuentemente den Tèstamènt Nobo (tur e pasashinan resien sitá parse ta usa e komo fuente). E eksaltashon di Kristu tin un perfil haltu den Efesionan. Kreyentenan “tin un asiento huntu kunE [Kristu Hesus] den e regionnan selestial” (Efe. 2:6). Ademas, Pablo ta referí na e asenshon di Kristu komo un preludio na Kristu Su yenamentu di tur kos i dunamentu di donnan na Su iglesia (lesa Efe. 4:8–11).
Den Efesionan 4:8–11, Pablo ta spièrta nos for di adoptá un imágen meramente státiko di Kristu riba trono di e Tata, presentando mas bien “e kuadro dinámiko di Tèstamènt Nobo di e Kristu eksaltá saliendo pa medio di Su Spiritu den henter mundu, konkistando i pa konkistá.”—F. F. Bruce, The Epistles to the Colossians, to Philemon, and to the Ephesians (Grand Rapids, MI: Eerdmans, 1984), p. 133. Asina Pablo ta deskribí e eksaltashon/koronashon di Kristu, no simplemente komo un ilustrashon di e poder divino ofresé na kreyentenan, sino komo e fuente di e poder ei.
Kua ta e maneranan ku bo tin mester di Kristu Su poder den bo bida, i kon nos mes por probechá mihó di e poder ei? Kua práktikanan kisas lo por stroba nos akseso na Su poder?
12 di yüli
Pablo a selebrá e eksaltashon di Hesus, kende awor ta sinta huntu ku e Tata riba trono di e kòsmòs. Despues di a definí e posishon di Kristu den relashon ku e Tata (sintá . . . na Su man drechi den e regionnan selestial” Efe. 1:20), Pablo ta bira na e relashon di Hesus ku “e podernan.” Komo kogobernante huntu ku e Tata, Hesus ta “muchu mas haltu” ku nan tur (Efe. 1:21).
Kompará Pablo su menshon di podernan spiritual malbado den Efesionan 1:21, Efesionan 2:2, i Efesionan 6:12. Dikon bo ta kere ku Pablo ta asina interesá den e podernan akí?
Echonan 19:11–20, ku su storia di e shete yunan di Skevas, ta ilustrá ku Efeso den tempu di Pablo tabata un sentro pa artenan mágiko. “E karakterístika predominante di e práktika di magia a lo largu di e mundu helenístiko tabata e konosementu di un mundu di spiritu ku ta ehersé influensia riba virtualmente tur aspekto di bida. Meta di e mago tabata pa diserní e spiritunan útil for di esnan dañino i siña e distinto operashonnan i e fortalesanan relativo i outoridat di e spiritunan. A traves di e konosementu akí por a konstruí medionan (ku fórmulanan verbal òf skirbí, amuletonan, etc.) pa manipulashon di e spiritunan den interes di e persona individual. Ku e fórmula korekto, por a kura un malesa indusí pa spiritu, [òf] por a gana un kareda di garoshi.”—Clinton E. Arnold, Power and Magic: The Concept of Power in Ephesians, p. 18.
E interes den nombra deidatnan i podernan den bruheria tabata un karakterístika di bida religioso na Efeso (lesa Echonan 19:13), i meimei di algun hende asta awe. Pablo ta deseá di aklará e relashon entre Kristu i “e podernan”: E Hesus eksaltá ta “muchu mas haltu ku tur gobièrnu i outoridat i poder i dominio” (Efe. 1:21).
Djis pa ta sigur ku su oudiensia ta komprendé ku no tin poder pafó di e soberania di Hesus, e ta añadí un alushon na e práktika di reuní e nòmbernan di deidatnan den bruheria: “i riba tur nòmber ku ta wòrdu mentá” (Efe. 1:21). Birando for di e dimenshon di espasio na esun di tempu, Pablo ta enfatisá e kronologia ilimitá di Hesus su gobièrnu eksaltá. Su gobièrnu riba tur poder ta apliká “no solamente den e era akí, sino tambe den e era benidero” (Efe. 1:21).
Kua ta algun manifestashon aktual di e mesun forsanan di maldat akí, i kon nos por sigurá ku nos no ta keda atrapá den niun di nan?
13 di yüli
Kristiannan a mira den Salmo 110:1 un profesia di e eksaltashon di Hesus: “SEÑOR a bisa mi shon: ‘Sinta bo aki na mi man drechi, miéntras Mi ta hasi bo enemigunan un banki pa bo pia sosegá’”. Nan ta lesa Salmo 8 di e mesun forma, ku su afirmashon ku Dios a “buta tur kos bou 'i su pia,” (Salmo 8:6), e pia di “e yu di hende” (Salmo 8:4). Miéntras nan tabata kere ku e podernan di skuridat den e lugánan selestial tabata riba nan kabes i tabata menasá di dominá nan, nan a gara e bèrdat ku e podernan ei tabata bou di pia di Kristu. Nota kuidadosamente ku ora El a “pone tur kos bou di Su [di Hesus] pia,” e Tata “a duna iglesia Kristu komo kabes supremo” (Efe. 1:22; kompará “a duna E komo kabes riba tur kos na e iglesia,”). Miéntras “tur kos” ta un término inklusivo i universal, Pablo ainda tin den mente “e podernan” menshoná den Efesionan 1:21. Tur kos, e podernan spiritual kósmiko i sobrenatural, ta bou di pia di Kristu, supordiná na djE.
Kua benefishinan e eksaltashon di Kristu na e trono di e kòsmòs, i Su gobièrnu riba tur kos den shelu i riba tera, ta proveé pa Su iglesia? Efe. 1:22,23.
Dios a hasi Kristu viktorioso riba tur poder maligno. E iglesia mes, djaserka identifiká ku Kristu i suministrá p’E ku tur su nesesidatnan, ta viktoria garantisá riba e enemigunan ei. A aktivá e poder di Dios, ekshibí den e resurekshon i Su eksaltashon riba tur poder kósmiko, pa e iglesia. Dios a duna e Kristu viktorioso na e iglesia, ku ta asina uní kunE pa por yam’é Su kurpa.
Kon nos, kreyentenan, por konosé e Kristu eksaltá i eksperensiá e poder di Dios den nos bida? Pablo no ta indiká niun mekanismo òf strategia direktamente pa medio di kua esaki ta tuma lugá. Sinembargo, e echo ku e pasashi ta parti di un “informe di orashon” ta sugestivo. Pablo ta kere ku Dios lo kontestá su orashon. E ta afirmá e efikasia di selebrá e poder di Dios, revelá den Kristu, den Dios mes Su presensia i ta pidi pa e ta aktivo den bida di kreyentenan.
Kua tabata bo mes eksperensia ku e poder di orashon? Es desir, no solamente orashonnan kontestá sino orashon en general, i kon orashon ta hala nos mas serka di Dios i e poder ofresé na nos den Hesus?
14 di yüli
Studia e dos deskripshonnan akí di Kristu Su eksaltashon for di e eskritonan di Ellen G. White:
“Ora Kristu a pasa denter di e portanan selestial, a pon’é riba trono meimei di adorashon di e angelnan. Asina e seremonia akí a kompletá, Spiritu Santu a baha riba e disipelnan den korientenan riku, i Kristu enbèrdat tabata glorifiká, asta ku e gloria ku E tabatin ku e Tata for di tur eternidat. E bashamentu pentekostal tabata Shelu su komunikashon ku e inougurashon di e Redentor tabata kumplí. Di akuerdo ku Su promesa El a manda Spiritu Santu for di shelu na Su siguidónan komo un muestra ku E, komo saserdote i rei, a risibí tur outoridat den shelu i riba tera, i tabata Esun Ungí riba Su pueblo.”—The Acts of the Apostles, p. 38, 39.
“E brasanan di e Tata a rondoná Su Yu, i a duna e palabranan: ‘Tur Dios su angelnan mester ador'E.” Hebreonan 1:6.
“Ku goso inkonsebibel, gobernantenan i prinsipadonan i podernan ta rekonosé e soberania di e Prens di bida. E ehérsito angelikal ta baha na rudia Su dilanti, miéntras e gritu kontentu ta yena tur e kortenan di shelu: ‘E lamchi ku a keda matá, ta digno di risibí e poder, rikesa, sabiduria i forsa, honor, gloria i alabansa.’ Revelashon 5:12.
“Kantikanan di triunfo ta meskla ku e músika di arpanan di angel, te ora shelu parse di ta desbordá ku goso i alabansa. Amor a vense. A haña esun pèrdí. Shelu ta rondoná ku bosnan den tononan haltu proklamando: ‘Na Esun sintá riba e trono i na e Lamchi alabansa i honor, gloria i forsa ta pertenesé te den tur eternidat.’ Rev. 5:13.”—The Desire of Ages, p. 834, 835.
Reflekshoná riba e “awor” i “ainda no” di e eksaltashon di Hesus. Den ki sentido Hesus ya ta e Señor di “tur kos,” ku e podernan demoniako supordiná na djE—es desir, e “awor”? I den ki sentido Su reinado total riba tur kos ta wak den direkshon di futuro—e “ainda no”? (Lesa 1 Kor. 15:24–28.)
Te na ki grado bo ta bibando den lus di Kristu Su gobièrnu riba tur kos? Of te na ki grado bo ta bibando bou di outoridat di e otro podernan akí, e podernan kaí, ku nan outoridat ta dekaí en todo kaso? Kon bo sa kua ta kua, i kon bo por skapa di e forsanan di maldat ku, aunke seguramente derotá, ainda ta prevalesé den nos mundu?