Lès 7

* 5 – 11 di ougùstùs

E Kurpa Uní di Kristu
5 di ougùstùs
Lesa pa e Estudio di e Siman Akí:

Efe. 4:1–16; Fil. 2:3; Salmo 68:18; Echonan 2; 1 Kor. 12:4–11, 27–30; Isa. 5:4.

Versíkulo di Memoria:

“I El a duna algun komo apòstel, i algun komo profeta, i algun komo evangelista, i algun komo pastor i siñadó, pa ekipá e santunan pa e trabou di sirbishi, pa edifiká e kurpa di Kristu” (Efesionan 4:11,12, NKJV).

Un di e fábulanan di Aesop yama “E Barika i e Pianan.” E ta bai asin’aki: “E barika i e pianan tabata diskutiendo tokante nan importansia, i ora e pianan tabata sigui bisa ku nan tabata asina mas fuerte ku nan por a karga asta e stoma hiba tur kaminda, e stoma a kontestá: ‘Pero, mi bon amigunan, si mi no tabata tuma kuminda, boso lo no tabata kapas di karga nada.’ ”—Lloyd W. Daly, Aesop Without Morals (New York: Thomas Yoseloff, 1961), p. 148.

Pablo, sinembargo, a uza e kurpa humano pa hala atenshon riba un punto spiritual. Pa Pablo, e kurpa humano, i e iglesia komo e kurpa di Kristu, ta komponé di vários partinan ku diferente abilidatnan, di kua tur mester traha huntu pa e kurpa por ta salú. Den Efesionan 4:1–16, Pablo ta bolbe uza e metáfora di kurpa ku el a uza asina efektivamente anteriormente (Rom. 12:3–8, 1 Kor. 12:12–31). Kristu ta awor e Kabes di e kurpa, i ta supli e kurpa ku hendenan “ku don”, ku ta yuda unifiká e kurpa, ku kada parti, kada miembro di iglesia, kontribuyendo su abilidatnan na e totalidat.

Pablo su kuadro di un kurpa unifiká i salú ta yuda nos komprendé Dios Su meta pa nos: pa ta partinan di un iglesia fruktífero uní den Kristu.

* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 12 di ougùstùs.

Djadumingu

6 di ougùstùs

Unidat di e Spiritu

Lesa Efesionan 4:1–16. Kon Pablo ta enkurashá kreyentenan pa nutri e unidat di iglesia?

Pablo ta kuminsá e di dos mitar di Efesionan (kapítulonan 4–6) ku un yamada konmovedor na unidat, pero den dos parti prinsipal. Di promé, den Efesionan 4:1–6 e ta pidi kreyentenan pa nutri “e unidat di e Spiritu” ekshibiendo birtutnan ku ta konstruí unidat (Efe. 4:1–3), un yamada ku e ta sostené ku un lista poétiko di shete “un” (Efe. 4:4–6). Di dos, den Efesionan 4:7–16, Pablo ta identifiká e Hesus eksaltá i viktorioso komo e Fuente di grasia den hende ku ta guia den kompartí e evangelio (Efe. 4:7–10) i e ta deskribí kon nan, huntu ku tur miembro di iglesia, ta kontribuí na e salú, kresementu, i unidat di e kurpa di Kristu (Efe. 4:11–16).

Ora e kapítulo kuminsá, Pablo ta invitá kristiannan pa “kana na un manera digno di e yamada ku kual boso a wòrdu yamá” (Efe. 4:1). El a uza e verbo kana den sentido figurativo di komportá, òf biba (lesa Efe. 2:2,10; Efe. 4:17; Efe. 5:2,8,15). Ora Pablo ta referí na nan yamada, e ta referí na e yamada na fe kristian (Efe. 1:18; Efe. 2:4–6,13). Pablo ta urgi kreyentenan pa praktiká un komportashon ku ta uni, ku ta reflehá Dios Su plan final (Efe. 4:9,10). E ta kuminsá e énfasis akinan ku su yamada pa praktiká birtutnan ku ta hiba na unidat (Efe. 4:1–3), manera humildat, mansedumbre, i pasenshi.

Laga nos wak kada término.

Otro kaminda Pablo ta splika e término humildat, den Efesionan 4:2 (suavidat den Beibel Santu), añadiendo e idea pa “konsiderá e otro di ta mas ku bo” (Fil. 2:3). Por komprendé humildat, anto, no komo un birtut negativo òf humildat falsu (lesa Kol. 2:18, 23) sino komo unu positivo di apresiá i sirbi otronan.

Por splika suavidat (Efe. 4:2) komo “e kualidat di no ta demasiado impreshoná pa un sentido di un hende su presunshon” i ta nifiká tambe “kortesia, konsiderashon, mansedumbre.”—Frederick Danker, ed., Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, di tres ed. (Chicago: University of Chicago Press, 2000), p. 861.

Finalmente, pasenshi ta ser kapas pa soportá bou di provokashon òf pruebanan. E kualidatnan aki, anto, tur ta drai rònt di e tema di bira for di presunshon i, en kambio, focus riba e balor di otronan.

Humildat, mansedumbre, pasenshi. Pensa riba kon e atributonan akí lo por a yuda unifiká nos komo un pueblo. Kon nos ta siña kultivá e birtutnan akí?

Djaluna

7 di ougùstùs

Huntu komo Un den Esun

Kua shete “un” Pablo ta sita ora e ta sostené e tema akí di e unidat di iglesia? Riba kiko e ta trata di yama atenshon ku e lista akí? (Efe. 4:4–6).

Pablo su lista di shete “un” tin un sintimentu poétiko na dje i por eko un himno di afirmashon uzá den Efeso. E lista ta kuminsá ku menshoná dos “un” huntu: “Tin un kurpa” (refiriendo na e iglesia komo e kurpa di Kristu, Efe. 4:12, 16; Efe. 1:23; Efe. 5:23, 29, 30) i “un Spiritu” (Efe. 4:4). E di tres un ta e “ún speransa di boso yamada” (Efe. 4:4; kompará Efe. 4:1).

Despues e lista ta ofresé tres elemento mas, “un Señor” (un referensia na Kristu), “un fe” (ku ta nifiká e kontenido di loke kristiannan ta kere, Efe. 4:13; Kol. 1:23; Kol. 2:7; Gal. 1:23; 1 Tim. 4:1, 6), i “un boutismo” (kompará Efe. 5:26) promé ku konkluí ku un deskripshon ekstendé di Dios komo “ún Dios, ku ta Tata di tur, ta riba tur, ta obra pa medio di tur i ta biba den tur” (Efe. 4:6).

Kiko Pablo ta komunikando a traves di e deskripshon poétiko akí di Dios e Tata? En virtut di E siendo “Tata di tur,” Dios ta e Kreador. Sobrá di e frase ta deskribí kon, unabes a krea e mundu, Dios ta relashoná ku “tur kos,” na tur kos ku El a traha. Pablo no ta mòrs den e herehianan di panteismo (ku ta identifiká naturalesa ku Dios), òf panenteismo (ku ta argumentá ku e mundu ta inkluí den Dios Su ser, aunke e no ta agotá e ser ei). E ta mas bien proklamando e transendensia (“ken ta riba tur kos”), gobièrnu aktivo (“ken ta . . . a traves di tur kos”) i inherensia (“ku ta . . . den tur”) di Dios.

Nota kuidadosamente dos idea tokante e unidat di iglesia (Efe. 4:1–6). Di promé, unidat ta un echo spiritual, ankrá den e shete “un” akí, un realidat pa selebrá (Efe. 4:4–6). Di dos, e unidat akí ta rekerí nos zelo pa nutrié i hasié krese (Efe. 4:3). Hopi biaha lo tin motibu pa yora pa nos fayonan ora nos ta aktualisá e unidat akí. Sinembargo, loke sea bo fayonan ta, nos mester regosihá den e obra di Dios-den-Kristu unifikando e iglesia, regosihando den e realidat teológiko di e “unidat di e Spiritu” (Efe. 4:3). Hasiendo asina lo empoderá nos bai bèk na e trabou duru di avansá e unidat akí, pero ku konvikshon fresku ku hasiendo asina nos ta kumpliendo ku Dios mes Su obra.

Lesa Efesionan 4:4–6 atrobe. Kon e ta pone bo sinti? Kon e mester pone bo sinti, sabiendo kiko e ta bisa tokante nos unidat den i ku Dios pa medio di Kristu?

Djamars

8 di ougùstùs

E Kristu Eksaltá, Dunadó di Donnan

“Kada un di nos a risibí un don, na midí ku Kristu ker a duna kada un esei. P'esei Skritura ta bisa:
Ora El a subi bai ariba,
El a kohe e prizoneronan bai kuné
i a parti don pa hende."

Awor ta kiko ta nifiká: ‘El a subi bai ariba’? Klaro ku lo E mester a yega di baha bini te na e parti mas abou, esta riba mundu mes! Ke men ku Esun ku a baha bini abou, ta Esun ku a subi bai ariba, pasa shelu sigui bai i yena tur kos den universo kompletamente” (Efe. 4:7–10). Kiko ta pasando akinan, i kiko ta Pablo su punto den e versíkulonan akí?

Pablo akinan ta sita Salmo 68:18, ku ta bisa: “Bo a subi bai ariba i a hiba prizoneronan, Bo a haña hende pa tributo, asta hendenan ku tabata rebelde...”. Salmo 68:18 ta deskribí Señor, Yahweh, komo un general konkistando ku, despues di a konkistá Su enemigunan, ta subi bai riba e seru riba kua Su siudat kapital ta trahá, huntu ku e koutivonan di bataya Su tras (lesa Salmo 68:1,2). Despues e ta risibí tributo (“a risibí regalonan”) for di su enemigunan konkistá (notando ku Pablo ta ahustá e imágen akí na e Kristu eksaltá “dunando donnan,” basá riba e konteksto mas amplio di e Salmo, wak Salmo 68:35).

Si nos sigui e órden di Salmo 68:18, e subimentu, Kristu Su asenshon na shelu (Efe. 1:21–23), ta tuma lugá promé, siguí pa e bahamentu den kua e Hesus resusitá i eksaltá ta duna donnan i ta yena tur kos. Esaki ta Pablo su manera di deskribí e bashamentu pentekostal di Spiritu Santu (lesa Echonan 2). E punto di bista akí ta konfirmá pa Efesionan 4:11, 12, ku ta identifiká e donnan proveé pa e Hesus eksaltá komo donnan di e Spiritu.

“Kristu a subi bai ariba, hibando kaptividat koutivo, i dunando donnan na hende. Ora, despues di e asenshon di Kristu, e Spiritu a baha manera primintí, manera un bientu poderoso i fuerte, yenando henter e lugá kaminda e disipelnan tabata reuní, kiko e efekto tabata? Míles a kombertí riba un dia.”—Ellen G. White, Ye Shall Receive Power, p. 158.

Aunke kon profundo e poko versíkulonan akí den Efesionan por ta, kon nos por siña saka konsuelo for di loke nan ta mustra ku Kristu a hasi pa nos i lo hasi, spesialmente ora E lo yena “tur kos kompletamente ku Su presensia” (Efe. 1:23)?

Djárason

9 di ougùstùs

Donnan di e Hesus Eksaltá

Rekuriendo na Salmo 68:18, Pablo a kaba di deskribí e Hesus resusitá, eksaltá i konkistando dunando donnan na Su pueblo for di ariba. Ki “donnan” e Hesus eksaltá ta duna, i pa ki propósito? Efe. 4:11–13.

Pablo ta identifiká kuater grupo di hendenan “ku don” komo parti di e mina di oro di e Hesus eksaltá ku E ta duna Su iglesia:

  1. apòstel;
  2. profeta;
  3. evangelista;
  4. wardadó i maestro (e struktura di e frase griego ta sugerí ku esaki ta un solo grupo).

Kristu ta duna e donnan akí pa kumpli ku trabou importante: “pa ekipá e santunan pa e trabou di sirbishi, pa edifiká e kurpa di Kristu” (Efe. 4:12) i “te ora nos tur alkansá union den fe i den konosementu di Yu di Dios. E ora ei nos lo ta hende adulto, ku un madures ku ta igual na perfekshon di Kristu mes” (Efe. 4:13).

E último punto akí tabata di importansia spesial pa e promé atventistanan, ku tabata reflekshonando riba e donnan spiritual di Ellen G. White. Beibel ta validá e funshonamentu di e don di profesia den iglesia solamente durante tempu di e apòstelnan? Of e don ta kontinuá te na e regreso di Kristu? E promé atventistanan a haña nan kontesta den Efesionan 4:13 i a kompartié a traves di un storia tokante e kapitan di un barku ku tabata obligá pa sigui e instrukshonnan proveé pa un biahe. Ora e barku tabata aserká haf, e kapitan a haña ku e instrukshonnan tabata inform’é ku un lots lo a bini na bordo pa yud’é guia e barku. Pa keda fiel na e instrukshonnan original, e mester a permití e lots borda i obedesé e guia adishonal ofresé. “Ken awor ta pone atenshon na e buki di direkshon original ei? Esnan ku rechasá e lots, òf esnan ku risibié, manera e buki ta instruí nan? Boso husga.”—Uriah Smith, “Do We Discard the Bible by Endorsing the Visions?” Review and Herald, 13 di yanüari 1863, p. 52.

Nos mester ta kuidadoso ora nos ta identifiká “wardadónan” (òf “pastornan”), “siñadónan,” i “evangelistanan,” ya ku nos ta pensa riba e posishonnan akí denter di nos mes konteksto i tempu. Te asina leu ku nos ta kapas pa determiná, den tempu di Pablo esakinan tur lo tabata lidernan laiko ku tabata sirbi den e iglesianan di kas di Efeso (kompará 1 Pe. 2:9, Echonan 2:46, Echonan 12:12).

Lesa Isaias 5:4: “Kiko mas tabatin di hasi pa Mi kunuku di wendrùif, ku Mi no a hasi den dje?”. Pensa riba e versíkulo akí den konteksto di loke Dios a duna nos den e ministerio di Ellen G. White. Kon e ta apliká?

Djaweps

10 di ougùstùs

Kresiendo Den Kristu

Kua peliger ta menasá e madures manera Kristu di e iglesia? Efe. 4:14.

Pablo ta persibí un ambiente no diferente for di esun di nos mes den kua ta pusha vários idea, manera “tur bientu di doktrina” i “plannan engañoso”, riba kreyentenan. E ta uza tres sèt di imágen pa deskribí e peligernan di teologia rebelde:

  1. e inmadures di infansia, “pa nos no ta mucha mas”;
  2. peliger riba e lamannan haltu, “tirá p'aki p'aya dor di olanan, i hibá dor di tur bientu di doktrina”;
  3. siendo defroudá pa hendenan sabí ku, meskos ku hungadónan di plaka, ta praktiká triki. Pablo ta uza figurativamente e palabra griego kubeia (“hungamentu di dou”) ku ta nifiká “astuto” òf “triki”.

Pablo ta kere ku divishon ta un marka importante di eror: E loke ta nutri i krese e kurpa i ta yud’é sostené ta bon miéntras e loke ta agotá i dividié ta malu. Ora nan bira for di e siñansa di divishon i na esun di maestronan probá i konfiá (Efe. 4:11), nan lo avansá den direkshon di berdadero madures kristian i hunga ròlnan efektivo den e kurpa di Kristu (Efe. 4:12,13; kompará Efe. 4:15,16).

Den kua formanan un iglesia saludabel ta funshoná meskos ku un kurpa saludabel? Efe. 4:15,16.

Den Efesionan 4:1–16, Pablo ta boga pa unidat di e iglesia i ta reklutá e reseptornan pa foment’é aktivamente. Miéntras unidat ta un sertesa teológiko (Efe. 4:4–6), e ta rekerí sí nos trabou duru (Efe. 4:3). Un manera ku nos ta fomentá unidat ta ora nos ta “partinan” aktivo di e kurpa di Kristu (Efe. 4:7–16). Kada un di nos ta un parti di e kurpa i mester kontribuí na su salú i kresementu (Efe. 4:7, 16). Nos tur mester benefisiá tambe di e trabou di e apòstelnan, profetanan, evangelistanan, i pastor-maestronan (Efe. 4:11). Esakinan, meskos ku banchi, múskulo, i “kada skarnir” (Efe. 4:16), tin un funshon di unifiká, yudando otro krese huntu den Kristu, kende ta e kabes di e kurpa (Efe. 4:13,15).

Kua ta algun di e “bientunan di doktrina” ku ta supla a traves di nos iglesia awe, i kon nos por para firme kontra nan? Trese bo kontesta na klas riba Sabat.

Djabièrnè

11 di ougùstùs

Mas Estudio:

Dos nota ta yuda ekspandé nos estudio di Efesionan 4:7–10:

  1. Tradusiendo Efesionan 4:9. Algun tradukshon ta indiká ku e bahamentu ta tuma lugá promé ku e subimentu (p.e. “Klaro ku lo E mester a yega di baha bini”; KJV, RSV, ESV, NASB). Otro tradukshonnan ta sigui e teksto griego mas djaserka, lagando e problema di e tempu di e subimentu i bahamentu habrí (p.e., Beibel Santu, “ta kiko esaki ta nifiká, sino ku El a baha tambe den e partinan mas abou di tera?” ASV, HCSB, LEB, NLT), loke ta permití pa e punto di bista, ekspresá den e lès di djamars, ku mester sigui e órden narativo di Salmo 68:18, ku Kristu di subimentu na shelu (e “asenshon”) ta tuma lugá promé, siguí pa Su “bahamentu” den Spiritu.
  2. Hibando kaptividat koutivo. Ora e ta sita Salmo 68:18 for di e Tèstamènt Bieu griego, yamá e Septuaginto (un tradukshon griego antiguo di Tèstamènt Bieu), Pablo ta uza un frase den Efesionan 4:8 ku ta bisa literalmente: “El a tuma kaptividat koutivo” (reflehá den algun tradukshon, p.e., KJV, NKJV, NRSV), pero ku ta afirmá ampliamente di ta nifiká “el a tuma komo prizoneronan un grupo di koutivo” (reflehá den ESV, NASB, NIV, etc.). Hopi biaha Atventistanan di shete dia a komprendé ku e frase ta referí na e akto di Kristu di hiba bèk kunE na shelu, na Su asenshon, esnan lantá den un resurekshon spesial na momento di Su propio resurekshon (Mat. 27:51–53). Esakinan ta konstituí un “ofrenda di promé tapushi di maishi,” promé frutanan di e redimínan, ku E ta presentá na e Tata riba Su regreso na e kortenan di shelu (lesa The SDA Bible Commentary, tomo 6, p. 1022; The Desire of Ages, p. 834, kompará The Desire of Ages, p. 785, 786). Di forma alternativo, konforme Kolosensenan 2:15, por a tuma e pasashi komo un kuadro di Kristu Su konkista riba Su enemigunan, Satanas i su angelnan malbado, ku ta deskribí komo koutivonan derotá.

Preguntanan pa Diskushon:

pregunta 1 Kompará e lista di “donnan spiritual” den Efesionan 4:11 ku e listanan den 1 Korintionan 12:4–11, 27–30; Romanonan 12:4–8; i 1 Pedro 4:10, 11. Kua diferensianan i similaridatnan bo ta opservá?

pregunta 2 Den klas, papia tokante algun di e “bientunan di doktrina” ku ta suplando den iglesia awe. Nota kon Pablo ta bisa ku e bientunan akí no mester supla nos bai kuné. Kua ta maneranan spesífiko ku nos por yuda protehá nos mes, i otronan den iglesia, for di e daño ku e bientunan akí por imponé riba nos?

pregunta 3 Pablo ta enfatisá a lo largu di Efesionan e tema di “unidat.” Pero nos ta buska unidat kueste loke kueste? Den otro palabra, na ki punto e deseo pa unidat por bira kontraprodusente? Diskutí.