Lès 13

* 16 – 22 di sèptèmber

Hasi Pas
16 di sèptèmber
Lesa pa e Estudio di e Siman Akí:

Efe. 6:10–20; 1 Pe. 4:1; 1 Pe. 5:8; Isa. 59:17; Isa. 52:8–10; 1 Tes. 5:16–18.

Versíkulo di Memoria:

“I riba tur kos, tumando e eskudo di fe, ku kual boso lo por paga tur e flechanan sendí di e malbado. I tuma e hèlm di salbashon, i e spada di e Spiritu, kual ta e Palabra di Dios” (Efesionan 6:16,17, NKJV).

Den e klásiko devoshonal di John Bunyan, The Pilgrim’s Progress, skirbí miéntras e tabata den prizòn, ta kompañá Christian den un arsenal di palasio i ta mustr’é “tur sorto di muebel [arma], ku nan Señor a proveé pa peregrinonan, manera spada, eskudo, hèlmu, korasa, tur orashon, i sapatunan ku lo no a gasta. I tabatin akinan sufisiente di esaki pa ekipá [pas] mes tantu hòmber pa servisio di Señor, ku tin strea den shelu pa multitut.” Promé ku Christian bai, ta bolbe kompañ’é den e arsenal kaminda “nan a ekip’é di kabes te pia ku loke tabata resistente [impenetrabel], a ménos, kisas, e lo a topa asaltonan riba kaminda.”

Bunyan su eskrito na 1678 ta rekordá un dokumento skirbí un 1.600 aña anterior pa apòstel Pablo, e Epestel na e Efesionan, tambe komponé den prizòn. Den dje e gran apòstel mishonero ta imaginá su mes un gran ehérsito, e iglesia, ku ta bishitá e arsenal di Dios i ta bisti e panoplia divino, e término griego pa armadura kompletu, di kabes te pia. Dios Su arsenal ta kontené sufisiente di e armanan di mas mihó pa kada sòldá den Su ehérsito ta “bistí ku stal di nort di kabes te pia,” segun ku nan ta sali bai pa hasi pas den Su nòmber.

* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 23 di sèptèmber.

Djadumingu

17 di sèptèmber

E Iglesia: Un Ehérsito Uní

Lesa Efesionan 6:10–20. Kiko Pablo ta bisando tokante e tipo di guera ku e iglesia ta envolví den dje? Pablo ta deskribiendo primeramente djis un bataya spiritual di e kreyente individual kontra maldat, òf e guera kolektivo di e iglesia kontra maldat?

Viktoria den guera griego i romano tabata dependiente riba e koperashon di e sòldánan den un unidat militar i spesialmente den nan sosten pa otro den kayente di e bataya. Tabata konsiderá individualismo den bataya komo un karakterístika di guereronan bárbaro, kondenando nan pa derota.

Tin motibunan importante pa sostené e idea ku Pablo, di akuerdo ku e komprendementu militar usual akí, ta dirigí su mes primeramente na e iglesia su bataya kompartí kontra maldat den Efesionan 6:10–20:

  1. E pasashi ta e klímaks di un karta ku ta trata tur di e iglesia. Lo tabata straño pa Pablo konkluí su karta ku un kuadro di un guerero kristian solitario hibando bataya kontra e enemigunan di skuridat;
  2. Na final di e pasashi Pablo ta destaká kamaraderia kristian den su yamada na orashon “pa tur e santunan” (Efe. 6:18–20);
  3. Mas signifikante di tur kos, anteriormente den e karta ora Pablo ta diskutí e podernan di maldat, e ta trasladá nan kontra e iglesia, no e kreyente individual: “pa e sabiduria multiforme di Dios awor por bira konosí pa medio di e iglesia na e gobernantenan i outoridatnan den e lugánan selestial” (Efe. 3:10).

Por lo tantu, Efesionan 6:10–20 no ta deskribí un guerero solitario konfrontando maldat. En kambio, Pablo ta dirigí su mes komo un general na e iglesia komo un ehérsito. E ta yama nos pa tuma nos armadura kompletu i, komo un ehérsito uní, primi riba e bataya di forma vigoroso i uní. Pablo ta skohe pa konkluí su énfasis profundo riba e iglesia, ku a inkluí deskripshonnan sostené di e iglesia komo kurpa di Kristu (Efe. 1:22,23; Efe. 4:1–16), e edifisio/tèmpel di Dios (Efe. 2:19–22) i e brùit di Kristu (Efe. 5:21–33), ku un último metáfora, e iglesia komo ehérsito di e Dios bibu. Komo ku nos ta aserkando “e dia malu” (Efe. 6:13), e fasenan final di e bataya di durashon largu kontra maldat, no ta tempu pa ta vago tokante nos kompromiso na Dios òf nos lealtat na otro komo kompañeronan sòldá di Kristu.

Den kua formanan nos, komo un kurpa kolektivo, por traha huntu den e gran konflikto, pa asina yuda otro den nos luchanan kontra maldat, den kualke forma ku e bini?

Djaluna

18 di sèptèmber

Faha i Korasa

Kon Pablo ta imaginá su mes ku kreyentenan ta kuminsá nan preparashon pa e bataya kontra maldat? Efe. 6:14; lesa tambe 1 Pe. 4:1; 1 Pe. 5:8; Rom. 8:37–39.

Pablo su spièrtamentu di un bataya intenso (Efe. 6:13) ta prepará lesadónan pa su último yamada pa para (su di kuater, kompará Efe. 6:11,13) i ta un yamada detayá pa arma (Efe. 6:14–17). Pablo ta deskribí e akshon di “faha bo sintura” (kompará Isa. 11:5). Mester a mara bistínan antiguo hanchu rònt di e sintura promé ku trabou òf bataya (kompará Lukas 12:35, 37; Lukas 17:8). Pablo ta imaginá su mes e kreyente bistí ku armadura manera un legionario romano lo a bisti, kuminsando ku e faha militar di kueru ku su plachinan i hèspu di faha dekorativo. Na e faha tabata kologá un kantidat di strèpnan di kueru kubrí ku diskonan di metal, huntu formando un “frèskòt” bistí komo un medaya di rango pa efekto visual. E tabata sirbi e funshon esensial di mara e bistínan i wanta otro artíkulonan na lugá.

Bèrdat no ta propio di e kreyentenan; e ta un don di Dios (kompará salbashon den Efe. 2:8). E no mester, sinembargo, keda apstrakto, un posishon leu sin niun impakto transformadó riba nan bida. Nan mester “bisti” Dios Su bèrdat, pa eksperensiá i usa e don divino akí. Nan no ta asina tantu poseé e bèrdat di Dios manera e bèrdat di Dios ta poseé i protegé nan.

Pablo despues ta urgi kreyentenan pa bisti “e korasa di hustisia” (kompará 1 Tes. 5:8). Meskos ku e faha di bèrdat, e ta di orígen divino, siendo parti di e armadura di Yahweh den Su ròl komo e guerero divino (Isa. 59:17). E armadura usá pa sòldánan den tempu di Pablo tabata trahá di mail (renchinan chikitu di heru, pasá den otro), armadura di skama (skamanan chikitu di bròns òf heru, ku ta pasa over di otro), òf banchinan di heru ku ta pasa riba otro, pegá huntu. E armadura akí di korasa tabata protegé e órganonan vital for di e gòlpinan i stotnan di e enemigu. Den un forma análogo, kreyentenan mester eksperensiá e protekshon spiritual ofresé pa Dios Su don protektor di hustisia. Den Efesionan Pablo ta asosiá hustisia ku santidat, bondat, i bèrdat (Efe. 4:24, Efe. 5:9), pensando riba dje komo e kualidat di trata otronan hustu i bon, spesialmente kompañeronan miembro di iglesia.

Den ki formanan bo a eksperensiá e idea ku bondat, santidat, i bèrdat por ta un protekshon?

Djamars

19 di sèptèmber

Sapatu: E Iglesia ta Hasi Pas

Un sòldá romano, preparando pa bataya, lo a mara un par di sandalia militar robusto. Un suela di sapatu di hopi kapa ku klabunan brutu, tabata yuda e sòldá mantené su posishon i “para” (Efe. 6:11,13,14). Pablo ta splika e sapatu militar ku lenguahe for di Isaias 52:7, ku ta selebrá e momento ora un mensahero trese e notisia ku e bataya di Yahweh na fabor di Su pueblo ta ganá (Isa. 52:8–10) i awor ta reina pas: “Ki bunita riba e serunan ta e pianan di esun ku ta trese bon nobo, ku ta anunsiá pas” (Isa. 52:7).

Repasá e ocho biahanan ku Pablo ta destaká pas den Efesionan. Dikon e ta usa un metáfora militar detayá ora e ta asina interesá den pas? Efe. 1:2; Efe. 2:14,15,17; Efe. 4:3; Efe. 6:15,23.

Pablo ta selebrá pas komo obra di Kristu, “nos pas,” Esun kende ta prediká pas “na boso ku tabata leu, i pas na esnan ku tabata serka” (Efe. 2:14–17), halando hudiu i pagano huntu den “ún hende nobo” (Efe. 2:15). Teniendo bibu e storia di evangelio di Kristu Su reskate i Su obra kreativo di pas, selebrando Su viktoria pasá i mirando direkshon di e gritu di viktoria den futuro, kreyentenan a bisti kos na nan pia i ta para kla pa bataya. Meskos ku e mensahero den Isaias 52:7, kreyentenan ta mensaheronan ku ta proklamá e viktoria di Kristu i Su pas.

Pablo, sinembargo, no ta deseá pa nos komprendé su yamada na bataya komo un yamada pa hisa armanan militar kontra nos enemigunan. Ta p’esei e ta deskribí kreyentenan komo proklamando “e evangelio di pas” (Efe. 6:15). Tampoko e ta deseá pa kreyentenan ta kombativo den nan relashonnan ku otronan, ya ku el a bin ta enfatisá unidat, diskurso edifikante, i ternura (lesa spesialmente Efe. 4:25–5:2). E iglesia mester “hasi pas” usando e arsenal di evangelio di birtutnan (humildat, pasenshi, pordon, etc.) i práktikanan (orashon, adorashon) Kristian. Aktonan asina ta stratégiko, mustrando direkshon di Dios Su grandioso plan pa uni tur kos den Kristu (Efe. 1:9,10).

Kon e siguiente teksto ta yuda nos komprendé kiko Pablo su simbolismo militar mester nifiká den nos bida komo kreyente? “Dios ta yama riba nos pa bisti e armadura. Nos no ke e armadura di Soulo, sino henter e armadura di Dios. E ora ei nos por sigui padilanti ku e obra ku kurasonnan yen di ternura, kompashon, i amor manera di Kristu.”—Ellen G. White, [Australasian] Union Conference Record, 28 di yüli 1899.

Djárason

20 di sèptèmber

Eskudo, Hèlmu, i Spada

Ki ora i kon kreyentenan komo luchadónan den e gran konflikto ta usa e eskudo, e hèlmu, i e spada? Efe. 6:16,17.

Pablo su eskudo ta e eskudo rektangular i grandi di un legionario romano. Trahá di palu i kubrí ku kueru, su rantnan ta dobla paden pa warda kontra atakenan for di den banda. Ora pone nan muha den awa, eskudonan tabata “kapas pa wanta e flechanan sendé na kandela”, paga flechanan sumergí den breu i sendé na kandela. Pablo su deskripshon di e “eskudo di fe” ta reflehá e uso di Tèstamènt Bieu di e eskudo komo símbolo di Dios kende ta protegé Su pueblo (Gen. 15:1, Salmo 3:3). Tuma “e eskudo di fe” (Efe. 6:16) ta nifiká drenta e bataya kósmiko ku konfiansa den Dios, kende ta bringa na fabor di kreyentenan (Efe. 6:10), ta supli e mihó armadura (Efe. 6:11,13), i kende ta sigurá viktoria.

Na mes momento, e hèlmu di bataya romano tabata trahá di heru òf bròns. Na e bòl ku tabata protegé e kabes tabata añadí un plachi patras pa protegé e nèk, protektornan di orea, un rant pa frenta, i plachinan ku skarnir pa protegé e bandanan di kara. Mirando e protekshon esensial ku e hèlmu tabata proveé, “e hèlmu di salbashon” (Efe. 6:17) ta simbolisá e salbashon presente ku kreyentenan ta eksperensiá den solidaridat ku e Kristu resusitá, asendé, i eksaltá (Efe. 2:6–10).

E último artíkulo di armadura ta “e spada di e Spiritu, kual ta e Palabra di Dios” (Efe. 6:17), refiriendo na spada kòrtiku, di dos fila di e legionario romano. E táktika di bataya usual tabata pa tira dos flecha (no menshoná pa Pablo) i despues saka e spada i ataká, usando e spada kòrtiku den un moveshon di pusha. E spada di e kreyente ta “e spada di e Spiritu” den sentido ku e Spiritu ta supli esei, un arma identifiká komo “e palabra di Dios.” Pablo ta dal un stap padilanti komo general i ta emití un yamada pa bataya, ekspresando promesanan di speransa i viktoria for di e Hefe Supremo divino. Ta e promesanan akí, emití den Efesionan 6:10–20, ta konstituí “e palabra di Dios” komo e arma prinsipal den e bataya kontra maldat. E “palabra di Dios,” anto, ta referí na e amplio promesanan di e evangelio ku nos ta haña den Beibel.

Maske ku kisas nos no gusta asina tantu imágennan militar, kiko e simbolismo akí mester siña nos tokante kon literal e gran konflikto realmente ta i kon na serio nos mester tum’é?

Djaweps

21 di sèptèmber

Praktikando Orashon di Kampo di Bataya

Konkluyendo su amonestashon di bataya, Pablo ta urgi kreyentenan komo sòldánan pa partisipá den orashon krusial i kontinuo “pa tur e santunan” (Efe. 6:18) i pa e mes komo embahador den prizòn (Efe. 6:19,20). Por mira e yamada akí na orashon komo un ekstenshon di e simbolismo militar, komo ku yama riba Dios (òf riba e diosnan) den orashon tabata un práktika komun riba e kampo di bataya antiguo. Pa sita un ehèmpel bíbliko: siguiendo e amonestashon di bataya di Yahaziel, Yoshafat ta guia “henter Huda i e habitantenan di Herusalèm” pa kai abou “dilanti di SEÑOR, i adorá SEÑOR” (2 Kron. 20:18). Miéntras orashon no ta un di shete piesa di armadura, e ta un parti integral di Pablo su amonestashon di bataya i metáfora militar.

Den e promé di dos petishon di orashon, Pablo ta pidi esnan ku e ta dirigí su mes na dje pa partisipá den orashon ferviente, urgente, i perseverante “pa tur e santunan” (Efe. 6:18). Si e iglesia mester ta eksitoso den su bataya kontra e podernan di maldat, e lo mester praktiká dependensia riba Dios a traves di orashon inspirá pa e Spiritu.

Pablo su di dos petishon di orashon ta pa e mes: “pa mi” (Efe. 6:19). E ta pidi pa orashon pa Dios por konsed’é e mensahe korekto (“pa e palabra por wòrdu duná na mi”), na e momento korekto (“pa mi por habri mi boka”), entregá na e manera korekto (“pa hasi konosí ku tur frankesa”) i trata un tema di mas importante, “e misterio di e evangelio” (Efe. 6:19). E último frase akí ta referí na loke kisas nos por yama e “sekreto habrí” di Dios Su intervenshon den Kristu pa redimí paganonan huntu ku hudiunan (lesa Efe. 3:1–13), kreando “ún hende nobo” (Efe. 2:15; lesa tambe Efe. 2:11–22) komo un señal di e plan general “pa reuní huntu tur kos” den Kristu (Efe. 1:10).

Repasá e siguiente “yamadanan na orashon” den Tèstamènt Nobo. Kua ta inspirá bo mas? Dikon? Lukas 18:1–8, Fil. 4:6, Kol. 4:2, 1 Tes. 5:16–18.

Dikon asina tantu biaha ta urgi kreyentenan pa partisipá den orashon sinsero i perseverante? Pablo su metáfora militar ta sugerí dos kontesta:

  1. e menasa di bataya spiritual kontra un seri di enemigunan sobrenatural ta teribel i real;
  2. ta ilustrá Dios Su promesanan di fortalesa spiritual i viktoria a traves di Pablo su simbolismo militar (Efe. 6:10–17). Orashon sinsero i perseverante ta proveé oportunidat pa nos skucha kuidadosamente na e promesanan akí, pa selebrá nan, i pa gradisí Dios pa e rekursonan di Su grasia.

Djabièrnè

22 di sèptèmber

Mas Estudio:

“Un ehérsito den bataya lo a bira konfundí i debilitá a ménos ku tur tabata traha huntu den konsierto. Si e sòldánan mester a aktua riba nan propio ideanan impulsivo, sin referensia na otro su posishon i trabou, nan lo tabata un kolekshon di atomnan independiente; nan no por a hasi e trabou di un kurpa organisá. Asina e sòldánan di Kristu mester aktua den harmonia. Nan so no mester ta apresiá. Si nan hasi esaki, e pueblo di Señor na lugá di ta den perfekto harmonia, di un mente, un propósito, i konsagrá na un opheto grandioso, lo haña esfuersonan inútil, nan tempu i posibilidatnan gastá. Union ta forsa. Un par di almanan kombertí aktuando den harmonia, aktuando pa un propósito grandioso, bou di un kabes, lo alkansá viktorianan na kada enkuentro.”—Ellen G. White, Spalding and Magan Collection, p. 121.

Kiko ta nifikashon ku Pablo ta nombra su mes “un embahador na kadena” (Efe. 6:20)?

Embahadornan hopi bia tabata hunga ròlnan desafiante durante tempu di guera, pues Pablo su deskripshon propio ta pas ku e konteksto di su metáfora militar. Mester a trata embahadornan ku e rèspèt debí na e persona òf pais ku a manda nan. Asina tin un kontraste rígido entre Pablo su status komo embahador pa e Gobernante Supremo di e kòsmòs i e falta di rèspèt apsoluto señalá pa su kadenanan (literalmente, “kadena”). Sinembargo, komo ku embahadornan lo tabata karga un “kadena di funkshon,” Pablo su menshon di un “kadena” por ta “temperá ku ironia,” den kua e ta mira su kadena komo “un dekorashon pa bisti ku distinshon.”—David J. Williams, Paul’s Metaphors: Their Context and Character (Peabody, MA: Hendrickson, 1999), p. 152.

Preguntanan pa Diskushon:

pregunta 1 Den bo huki di un mundu dividí i den guera, kiko ta nifiká pa bo i bo kongregashon pa “hasi pas”? Kon nos por ta agentenan di pas den un mundu asina mas i mas karakterisá pa agreshon i violensia?

pregunta 2 Kua “flechanan di kandela” partikular ta tira den bo direkshon? Kon bo por sigurá ku e “eskudo di fe” ta na lugá pa paga nan?

pregunta 3 Tin bia nos ta papia di “guereronan di orashon.”Kon nos lo por kondusí “ministerio di orashon” basá riba Efesionan 6:18–20?

pregunta 4 Kon nos mester trata esnan ku ta heridá riba e kampo di bataya di e gran konflikto? Kon nos mester trata e kreyente kristian ku, den kayente di e bataya, ta hui pa miedu òf abiertamente ta someté na e otro banda?