* 8 – 14 di yüni
Rev. 14:7; Rev. 14:9; Rev. 14:12; Rev. 4:11; Rev. 13:1,2; Rev. 12:3–5,17; Rev. 13:11–18.
“ ‘Konsagrá nan pa medio di Bo bèrdat. Bo palabra ta bèrdat’ ” (Juan 17:17, NKJV).
Tin un aparato médiko relativamente nobo yamá un biochip òf VeriChip, mas o ménos grandura di un pipita di aros, ku por ser implantá den un pashènt. E biochip ta kontené informashon tokante e pashènt su historia médiko, ku despues por ser hañá pasando un scanner eksterno riba e área kaminda a hinka e biochip òf VeriChip. Algun kristian ta mira esaki komo parti di un konspirashon pa imponé e marka di e bestia. Pa otronan, e marka di e bestia tin di aber ku e bar codenan riba blekinan di kuminda, òf e ta un number misterioso riba biyetenan di dòler ku supuestamente ta suma 666. Pa algun e tin di aber ku e órden masóniko, e Iluminati, helikòpternan pretu U.N., òf Nashonnan Uní.
Meta di e lès di e siman akí ta pa revelá e konflikto benidero riba adorashon. Satanas lo desafiá e outoridat di Dios, tratando na mina e lei di Dios. Spesífikamente, e Sabat lo bira e sentro di un konflikto global tokante adorashon. Satanas ta odia e Sabat pasobra e ta odia e Kreador. E lo uza obligashon, preshon, i forsa pa kibra nos kompromiso na Kristu. Lo tin un choke di kreensianan tokante e dia di adorashon berdadero i falsu. Dios su último yamada ta un apleashon na fieldat na Kristu apesar di persekushon, un bòikòt ekonómiko, enkarselashon, i un dekreto di morto. E estudio di e siman akí ta enfatisá Hesus su fortalesa pa hiba nos atraves di e último konflikto di tera.
* Studia e lès di e siman akí, basá riba The Great Controversy kapítulo 35 i 36, pa prepará pa Sabat, 15 di yüni.
9 di yüni
E mensahe di Revelashon ta muchu mas ku símbolonan kríptiko, bestianan straño, i imágennan straño. E ta papia di bèrdatnan eterno duná pa un Dios amoroso na un generashon di tempu di fin. E konflikto entre Kristu i Satanas a kuminsá den shelu riba adorashon. E lo yega na su klímaks final tokante adorashon.
Kompará Revelashon 14:7; Revelashon 14:9; Revelashon 4:11. Kua ta e tema general di Revelashon den e konflikto akí entre bon i malu?
Den henter Revelashon, adorashon i kreashon ta inseparablemente konektá. Revelashon 14:7 ta yama nos pa adorá e Señor di henter kreashon. Den konteksto di evolushon, ku a konkistá mundu pa medio di asalto durante e último dos siglonan, e Sabat ta un rekordatorio eterno di nos identidat. Konstantemente e ta reforsá ku nos ta sernan kreá i nos Kreador ta digno di nos lealtat i adorashon. Esaki ta un motibu ku diabel ta odia e Sabat asina tantu.
Lesa Revelashon 12:17; Revelashon 14:12. Kon adorashon di e Kreador ta haña su ekspreshon final?
Adorashon di e Kreador pa medio di warda e mandamentunan di Dios ta oponé adorashon di e bestia direktamente. Dios lo tin un pueblo di tempu di fin ku ta leal na djE apesar di e oposishon di mas grandi i persekushon di mas feros den historia.
“Miéntras wardamentu di e sabat falsu den kumplimentu ku e lei di estado, kontrali na e di kuater mandamentu, lo ta un konfeshon di lealtat na un poder ku ta den oposishon na Dios, e wardamentu di e berdadero Sabat, den obediensia na e lei di Dios, ta un evidensia di lealtat na e Kreador.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 605.
Revelashon 14:12 ta deklará ku e siguidónan komprometé di e Salbador lo tin “e fe di Hesus”. E fe di Hesus ta un fe asina profundo ku ta konfia ora e no por mira. E ta perseverá ora e no ta komprondé. E ta un don di Hesus ku nos ta risibí pa medio di fe i lo hiba nos atraves di e konflikto inminente.
E Sabat di e di shete dia ta un símbolo asina fundamental di Dios komo Kreador ku e ta bai bèk te na Eden mes. Pues, trata na poderá di dje, manera Roma a hasi (lesa Dan. 7:25) , ta nifiká trata na poderá di e outoridat di Dios na e nivel di mas fundamental posibel, Dios komo Kreador. Kon e bèrdat akí ta yuda nos mira dikon e lo ta un punto asina kontroversial den e último dianan?
10 di yüni
E profesia di e marka di e bestia den Revelashon 13 ta bisa nos tokante e etapa di mas feros i pió di e guera di Satanas kontra Dios. Desde ku Hesus a muri riba e krus, e enemigu tabata sa ku e tabata derotá, pero e ta determiná pa hundi mas tantu hende posibel huntu kuné. Su promé strategia den e kampaña akí ta engaño. Ora engaño no funshoná, e ta rekurí na forsa. Finalmente e ta tras di e dekreto ku kualke hende ku nenga di adorá e bestia òf risibí su marka, lo ser matá.
Persekushon religioso, naturalmente, no ta nobo. E tabata eksistí desde ku Cain a mata Abel pa a obedesé e mandato di Dios. Hesus a bisa ku e lo a sosodé asta entre kreyentenan.
Lesa Juan 16:2; Mateo 10:22; 2 Timoteo 3:12; 1 Pedro 4:12. Kiko e iglesia di Tèstamènt Nobo a eksperensiá, i kon esei ta apliká na Kristu su iglesia di tempu di fin?
Den henter historia kristian, persekushon tabata komun. El a sosodé den Roma pagano pero tabata spesialmente evidente den e persekushon kruel di kristiannan, ku tabata kere den Beibel, di parti di e iglesia medieval. E marka di e bestia ta e último renchi den e kadena di otro mundu akí. Meskos ku persekushonnan pasá, e ta trahá pa fòrsa tur hende pa konformá ku un sierto sèt di kreensia i un sistema di adorashon aprobá.
E profesia ta indiká ku persekushon lo kuminsá ku sanshonnan eknómiko: niun hende por kumpra òf bende a ménos ku nan tin e marka. Kualke hende ku nenga di risibí e marka, finalmente lo ser someté na sentensia di morto (Rev. 13:15,17).
Diabel ta preparando profeso kristiannan kaba pa risibí e marka di e bestia ora e prueba final bin, dor di enkurashá nan pa hasi kompromisonan den nan bida. Ora ta parse ku henter mundu ta sigui e bestia ku atmirashon (Rev. 13:3), diripiente e esena ta kambia, i e kámara profétiko ta fokùs riba e pueblo di Dios. Revelashon 14:12 ta duna nos e kuadro akí. “At’akí esnan ku ta warda e mandamentunan di Dios i e fe di Hesus” (NKJV). E pueblo di Dios ta biba un bida di obediensia piadoso. Pa medio di Su grasia, nan ta para firme ora tur kos ta sakudí tur rònt di nan. Miéntras mundu ta siguiendo e bestia, nan “ta sigui e Lamchi unda ku E bai” (Rev. 14:4). Pa medio di e poder di Kristu nan ta triunfá riba e podernan di fièrnu desplegá kontra nan.
Manera nos a mira den lès 9, e konflikto sentral entre bon i malu ta tokante adorashon. E bestia ta uza engaño i, ora esei faya, forsa i preshon.
Kon rápido bo ta permití awor, si esei ta e kaso, konsiderashonnan ekonómiko komprometé bo wardamentu di Sabat?
11 di yüni
Lesa Revelashon 13:1,2. For di unda e bestia akí ta sali, i ken ta dun’e outoridat?
E buki di Revelashon ta identifiká e dragon primeramente komo Satanas. Revelashon 12:3–5 ta bisa ku e dragon a trata na destruí, “asina e nase”, e “Yu hòmber”, ku despues “a ser hibá na Dios i Su trono” (NKJV). Tabata diabel, ku ta obra atraves di Roma pagano, ku a purba destruí Kristu (lesa Mat. 2:16–18). E enemigu mortal di Dios i humanidat ta obra atraves di institushonnan polítiko i religioso pa logra su propósitonan.
Tokante e poder di e bestia akí nos ta ser bisá: E dragon a dun’é “su poder, su trono, i gran outoridat” (Rev. 13:2, NKJV). E profesia akí a kumpli eksaktamente sentenáres di aña despues, ora e emperador romano, Constantino, a trasladá su kapital di Roma na loke despues a yama Constantinopel, den e Turkia di awendia. Esaki a laga un bashí di poder riba e trono òf asiento anterior di e Caesarnan, e stat imperial Roma. Asina, Roma pagano a duna e bestia su sede, òf siudat kapital.
Isaac Backus a deklará: “Ora el a trasladá e sede di e imperio pa Constantinopel, . . . Constantino a traha kaminda pa e obispo di Roma eksaltá su mes riba tur hende riba tera, i riba e Dios di Shelu.”— The Infinite Importance of the Obedience of Faith, and of Separation from the World, p. 16, sitá den Le Roy Edwin Froom, The Prophetic Faith of Our Fathers, tomo 3, p. 213. Di akuerdo ku Thomas Hobbes, “e Papado no ta nada otro sino spiritu di e defuntu imperio romano, ku ta sintá koroná riba su graf.”— Leviathan (New York: Oxford University Press, 1996), p. 386. Un análisis kuidadoso ta revelá ku e bestia for di laman di Revelashon 13 ta un poder religioso apóstata ku ta surgi di Roma i ta bira un sistema mundial di adorashon (Rev. 13:3,4). E bestia akí no ta un persona; e ta un organisashon religioso ku a supstituí e bèrdat di e Palabra di Dios pa dekretonan humano.
Lesa Revelashon 13:1,6. Ki palabra klave ta ser uzá pa identifiká e poder di e bestia?
Beibel ta definí blasfemia den Juan 10:33 i Lukas 5:21 ku dos ehèmpel:
E akusashonnan akí kontra Hesus tabata inhustu pasobra E ta berdaderamente Dios i, pa e motibu ei, tin derecho pa pordoná piká. E papado romano tin dos doktrina diferente ku Beibel ta yama blasfemia: e ta afirmá ku su saserdotenan tin poder pa pordoná piká i ku e papa tin e prerogativonan di Dios riba tera.
12 di yüni
Mas bien ku adorá e bestia, e pueblo di Dios ta haña nan goso di mas grandi i deleite di mas haltu den ador’E. Nan obediensia ta brota for di nan kurason di amor. Nan ta komprometé na djE pasobra nan sa kon komprometé E ta na nan.
Lesa Revelashon 13:5. Skirbi e karakterístika di identifikashon den e espasio aki bou.
Kòrda di lès 4 ku Dios ta duna nos un klave pa komprondé tempu profétiko: un dia profétiko ta igualá un aña literal (Num. 14:34, Ezek. 4:6). Si nos kalkulá e periodo di tempu di 42 luna menshoná den Revelashon 13:5 uzando e luna hebreo di 30 luna, esaki ta igualá 1.260 dia profétiko, òf aña literal.
E papado a ehersé gran influensia for di A.D. 538 te A.D. 1798. Pero ora Berthier, general di Napoleon, a kohe e papa prezu na A.D. 1798, e periodo profétiko di soberania papal a terminá, i e profesia di Revelashon a kumpli: “Esun ku hiba den koutiverio, lo bai den koutiverio” (Rev. 13:10, NKJV). E gòlpi riba e papado tabata ekstremadamente serio pero no fatal. Di akuerdo ku Revelashon 13:12, e herida mortal lo a kura. E influensia di e papado lo a ser sintí un biaha mas mundialmente.
Awendia, lidernan mundial ta duna bonbiní na e pontífise komo embahador di e iglesia di Roma i ta bishit’é regularmente na Vatikano. Den un mundu di instabilidat sin presedente, ta preparando e senario pa e pontífise romano bira e lider moral alabá di mundu, ku por trese hende huntu. Durante su spich riba 6 di yüni 2012, na mas ku diessinku mil hende reuní riba Saint Peter’s Square na Rome, Papa Benedicto XVI a deklará: “Djadumingu ta e dia di Señor i di hende hòmber i muhé, un dia riba kua tur hende mester por ta liber, liber pa famia i liber pa Dios. Defendiendo djadumingu nos ta defendé libertat humano.” Deklarashon di Papa Benedicto, 6 di yüni 2012 The Great Controversy ta revelá klaramente na unda e movementu akí lo hiba un dia finalmente: “Esnan ku ta honra e Sabat di Beibel lo ser denunsiá komo enemigunan di lei i òrden, komo kibradónan di e restrikshonnan moral di sosiedat, ku ta kousa anarkia i korupshon, i ta invoká e huisionan di Dios riba tera. . . . Nan ser akusá di malkontentu pa ku e gobièrnu. Ministronan ku ta nenga obligashon di e lei divino lo presentá for di púlpito e deber di rindi obediensia na e outoridatnan sivil komo ordená pa Dios. Den salanan legislativo i e kortenan di hustisia wardadónan di mandamentu lo ser kalumniá i kondená.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 592.
Maske kon difísil ta awor pa mira algu manera esaki ta sosodé, wak kon rápidamente nos mundu por kambia. Kiko e kambionan akí lo mester bisa nos tokante kon rápidamente eventonan di e tempu di fin por bini riba nos?
13 di yüni
Lesa Revelashon 13:11–18. Kon e di dos bestia akí ta diferensiá di e promé bestia di Revelashon 13:1–18?
E promé bestia a subi sali for di laman; e di dos bestia ta sali “for di den tera” (Rev. 13:11). Laman ta representá “pueblonan, multitutnan, nashonnan, i lenganan” (Rev. 17:15). Tera, antó, ta representá un área poko poblá di mundu. E di dos bestia akí ta surgi serka di fin di e periodo profétiko durante kua e promé bestia ta ehersé outoridat(Rev. 13:5). Es desir, e ta haña fama alrededor di A.D. 1798.
Estádos Unídos ta pas eksaktamente ku e deskripshon akí. El a deklará su independensia na A.D. 1776, a adoptá su konstitushon na A.D. 1789, i a ser rekonosé komo un poder mundial na final di siglo 19.
Juan ta kontinuá: “E tabatin dos kachu meskos ku un lamchi i tabata papia meskos ku un dragon” (Rev. 13:11, NKJV). Kachu, den profesia di Beibel, ta simbolisá poder. Diferente for di e promé bestia, e bestia akí no tin korona riba su kachunan, loke ta sugerí ku e no ta un monarkia. E dos kachunan ta representá e dos prinsipionan di gobernashon fundamental ku ta e fuente di poder i éksito di Estádos Unídos: libertat polítiko i religioso.
Lesa Revelashon 13:11, 12. Ki kambio bo ta mira den e bestia akí, i kon e ta papia?
E nashon amabel akí, meskos ku un lamchi, finalmente ta papia manera un dragon. E ta ehersé “tur e outoridat di e promé bestia” (Rev. 13:12) i ta bandoná su prinsipionan di libertat religioso, i ta pone “tera, i esnan ku ta biba riba dje, adorá e promé bestia” (Rev. 13:12, NKJV). Estádos Unídos lo tuma inisiativa pa eksigí tur hende riba tera pa adorá e promé bestia dor di rekonosé e outoridat spiritual i sekular di e papado. Di akuerdo ku e profesia akí, Estádos Unídos ta forma un imágen pa e bestia, un union di iglesia i estado, i e lo rekerí tur hende pa adorá e imágen akí.
Loke ta fasinante ta ku na momento ku a identifiká Estádos Unídos pa promé biaha komo e poder di e bestia akí, e no tabata ni serka di e gigante militar i ekonómiko ku e tabata bai bira i ta sigui ta awor.
Pensa riba e instabilidat polítiko na Merka aktualmente. Kon esei, un dia, lo por a hiba na kumplimentu di e profesia akí?
14 di yüni
Adorá e bestia i su imágen ta referí na Daniel 3, den kua e rei di Babilonia a ordená Shadrach, Meshach, i Abednego bùig pa un imágen di oro òf ser tirá den un fòrnu di kandela. Babilonia antiguo, Babilonia moderno, e kuestion ta adorashon. Berdadero adorashon ta brota for di un mente instruí pa e Palabra di Dios, un alma transformá pa Su amor, i un kurason yená ku Su Spiritu. E ora ei nos lo no ta “konformá ku e mundu akí” ma ta biba di akuerdo ku e boluntat di Dios, ku nos ta haña den Su Palabra. Esei ta nos úniko seguridat!
“Dios nunka ta fòrsa e boluntat òf e konsenshi; pero Satanas su rekurso konstante—pa gana kontrol di esnan ku di otro manera e no por sedusí—ta preshon pa medio di krueldat. Atraves di miedu òf forsa e ta determiná pa goberná e konsenshi i sigurá homenahe na su mes. Pa logra esaki, e ta obra atraves di tantu outoridatnan religioso komo sekular, moviendo nan na aplikashon di leinan humano den desafio di e lei di Dios.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 591.
“Ku e fin di soportá e huisio nan dilanti, nan mester komprondé e boluntat di Dios manera e ta revelá den Su Palabra; nan por honr’E solamente ora nan tin e konsepto korekto di Su karakter, gobièrnu, i propósitonan, i aktua di akuerdo ku nan. Ningun sino esnan ku a fortifiká nan mente ku e bèrdatnan di Beibel lo para atraves di e último gran konflikto.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 593.
“Pero Dios lo tin un pueblo riba tera pa mantené e Beibel, i e Beibel solamente, komo e norma di tur doktrina i e base di tur reforma. E opinionnan di hòmbernan siñá, e dedukshonnan di siensia, e kredonan òf desishonnan di konsilionan eklesiástiko, pa numeroso i den desakuerdo ku e iglesianan ku nan ta representá ta, e bos di e mayoria—no mester konsiderá ni un ni tur di esakinan komo evidensia pa òf kontra kualke punto di fe religioso. Promé ku aseptá kualke doktrina òf presepto, nos mester demandá un ‘Asina Señor ta bisa’ kla den su apoyo.”—Ellen G. White, The Great Controversy, p. 595.
Kon nos por biba den e espektativa di e binida di Kristu i kompartí e speransa ei sin bira
alarmista?
Reflekshoná mas riba e kuestion di adorashon. Kiko nos bida diario, nos rutina diario, ta
bisa nos tokante ken òf kiko nos ta adorá?
Kon nos por yuda nos mes i otronan enfrentá futuro ku konfiansa i no ku miedu?
Ki diferensia práktiko komprondé eventona di último dia ta hasi den nos bida awe?