Lès 4

* 18 - 24 di yüli

Piká den Iglesia

Sabat

18 di yüli

Lesa pa e Estudio di e Siman Akí:
1 Kor. 5:1-13; 2 Kor. 2:5-10; 1 Kor. 6:1-13; 1 Tes. 4:1-8; 1 Kor. 6:19-7:9.
Versíkulo di Memoria:
"Boso no sa ku boso kurpa ta tèmpel di Spiritu Santu, Kende ta den boso, Kende boso a risibí di Dios? Boso no ta di boso mes; boso a ser kumprá pa un preis. P’esei honra Dios ku boso kurpa" (1 Korintionan 6:19-20, NIV).

Nos serebro ta manera spòns: loke sea ser tresé na dje, via nos sentidonan, ta keda den dje. Kisas nos no ta konsiente di mayoria di loke ta drenta (nos lo ta inkapas pa pensa klaramente si nos kòrda tur kos), pero tur kos tei, i, te na sierto grado, ta impaktá loke nos ta pensa, sinti i hasi.

Ta p’esei ta asina fásil pa nos, asta komo kristian, ser impaktá dor di tur e kosnan malu rònt di nos. E iglesia kristian, for di kuminsamentu, a lucha ku e problema akí. Di unda, por ehèmpel, wardamentu di djadumingu a bini? E iglesia a djis sak’é for di laira? Naturalmente ku nò. El a bini di e kultura rònt di dje.

I nos por mira e prinsipio akí ta desaroyá aki na Korinto. Despues di un apelashon kontra fakshonalismo (1 Korintionan 1-4), awor Pablo ta bai na asuntunan relashoná ku inmoralidat seksual, demanda, prostitushon, matrimonio i solteria (1 Korintionan 5-7). E normanan di mundu a afektá nan ekstensivamente. E fakshonalismo deskribí den 1 Korintionan 1-4 a habri porta pa e komportashon moral denunsiá den e kapítulonan siguiente. Kon Pablo ta trata na atendé e piká akí den iglesia, i ki lèsnan nos por saka for di loke el a skirbi?

Djadumingu

19 di yüli

Disonansia Entre Fe i Práktika

Atraves di historia kristian, teólogonan, pastornan i laikonan a studia Tèstamènt Nobo pa asina determiná kon e iglesia mester ta. Nos ta maraviá, por ehèmpel, na e iglesia di Echonan. Pero rápidamente nos ta pèrdè for di bista un elemento signifikante: hende tin problema. Ta parse ku nos por lesa Tèstamènt Nobo tambe pa mira kiko Beibel ta bisa tokante kon un iglesia no mester ta. E kartanan di Pablo na e korintionan ta un bon punto di salida.

Lesa 1 Korintionan 5:1-13. Ki situashon skandaloso Pablo ta deskribí den e pasashi akí, i dikon e ta asina inkietante?

E ekspreshon “esposa di su tata” (1 Kor. 5:1) ta sugerí ku Pablo ta referí na e relashon di insesto entre un hòmber i su madrastra. E situashon akí probablemente a ser reportá "dor di esnan di e kas di Chloe" (1 Kor. 1:11, NKJV). Insesto tabata ser konsiderá komo un piká asina teribel ku e no tabata ser “tolerá ni entre paganonan” (1 Kor. 5:1, ESV). I tòg, e ta pasando awor den un iglesia kristian primitivo? E palabranan di Pablo den 1 Korintionan 5:1-2 ta mustra ku e ta den shòk ora e tende e informe ku un miembro di iglesia tabata hasi esaki.

Sinembargo, e situashon malu akí ta bira pió. Pablo ta mas asombrá ora e realisá ku, mas bien ku sinti duele tokante e situashon, e korintionan tabata asta orguyoso di nan mes pa a tolerá un piká asina (1 Kor. 5:1-2, NIV). Pues, e tin intenshon di koregí no solamente e hòmber inmoral sino tambe e iglesia pa su aparente disonansia entre fe i práktika. De echo, Pablo ta hasi evidente konstantemente ku e aktitut indulgente di e iglesia pa ku e hòmber insestuoso a demandá un korekshon. Pero ser orguyoso di un skandal seksual asina, i asta gaba di dje (1 Kor. 5:2, 6)? Esaki tabata demasiado pa Pablo soportá. Kiko tabata falta e hendenan akí?

Nos no tin un splikashon pa dikon e iglesia na Korinto tabata asina tolerante ku e hòmber insestuoso. Kisas e tabata un miembro riku for di ken e iglesia tabata benefisiá? Of, kisas, pasobra “tur kos ta legal” (1 Kor. 6:12), nan no a konsider’é manera nan mester a hasi. Simplemente nos no sa.

Loke sea ta e berdadero motibunan, nan a bira siegu pa un violashon flagrante di e Skrituranan (Lev. 18:7-8). I nan tabata asta orguyoso di dje.

Djaluna

20 di yüli

Tratando ku Skandalnan

Trata ku asuntunan di seksualidat semper ta difísil. E tabata difísil pa Pablo, i e ta pa nos tambe. Den e situashonnan akí, nos mester ta fiel na Skritura i trata e asunto ku orashon i amor. Nos no mester lubidá nunka ku nos meta ta restourashon.

Lesa 1 Korintionan 5:1-13 atrobe. Kon Pablo ta bisa nan pa trata ku e situashon akí?

Pablo ta splika den 1 Korintionan 5 ku skandalnan seksual ta rekerí disiplina di iglesia. E ta bisa ku e hòmber insestuoso mester ser kitá (1 Kor. 5:2), husgá (1 Kor. 5:3), entregá na Satanas (1 Kor. 5:5), i “poné un banda” (1 Kor. 5:13, NKJV). E miembronan di iglesia a ser bisá pa “no asosiá kuné” (1 Kor. 5:9, 11, ESV), ni “sikiera kome ku un hende asina” (1 Kor. 5:11, ESV). Pablo ta usa lenguahe fuerte ku por zona ofensivo pa oreanan moderno, pero su palabranan mester ser komprondé den nan konteksto históriko. Tambe, hende mester kòrda ku e ta tratando ku un estilo di bida flagrante i pekaminoso. Normalmente, den situashonnan ekstremo, lenguahe fuerte ta nesesario. En todo kaso, un splikashon kòrtiku di algun ekspreshon ta útil.

“Lag’é ... ser kitá for di meimei di boso” (1 Kor. 5:2, ESV; tambe 1 Kor. 5:13). Esaki ta referí na disiplina di iglesia.

“Entregá e hòmber akí na Satanas” (1 Kor. 5:5, ESV). Pasobra e hòmber akí no a skohe pa ta bou di protekshon di Dios dor di biba den obediensia na djE, e lo tabata vulnerabel na Satanas. Pues, e ekspreshon akí por meramente nifiká algu manera “Lag’é kosechá e fruta di su desishonnan.”

“Pa no asosiá” (1 Kor. 5:9, 11, NASB), “ni sikiera kome ku un hende asina” (1 Kor. 5:11, RSV). Asosiashon estrecho ku hende seksualmente inmoral tabata ser konsiderá peligroso pasobra nan lo por a influensiá otronan pa imitá nan kondukta. Den tempu antiguo, kompartí un kuminda por a nifiká kompartí balornan tambe. Nos tur ta suseptibel na e influensianan ku tin rònt di nos, i nos mester protehá nos mes mihó ku nos por, spesialmente ora di trata ku algu manera esaki.

“Pa su spiritu por ser salbá” (1 Kor. 5:5, NASB). Disiplina di iglesia ta rehabilitativo. E ta intenshoná pa trese pekadornan bèk na nan sano huisio i pone nan bandoná nan estilo di bida pekaminoso. Esaki ta posiblemente loke Pablo ker a men ku “destrukshon di e karni” (1 Kor. 5:5). Ta posibel, tambe, ku e hòmber insestuoso den 1 Korintionan 5 ta e hòmber arepentí ku ta ser referí na dje mas despues (lesa 2 Kor. 2:5-10). Disiplina di iglesia ta alkansá su propósito ora e miembro erante ta ser reintegrá den e komunidat di iglesia.

Djamars

21 di yüli

Protehando e Identidat di Iglesia

Den 1 Korintionan 6:1-11, Pablo ta sigui su diskushon riba kon kristiannan mester aserká problemanan ku ta envolví hendenan den iglesia.

Lesa 1 Korintionan 5:3,12,13 i 1 Korintionan 6:1-13. Kiko Pablo ta purba siña e korintionan i nos?

E palabra griego pragma den 1 Korintionan 6:1, tradusí komo “algu” den Beibel Santu, ta un término genériko ku ta nifiká “kos.” Aki, e ta referí na un asuntu legal. Ta importante pa kòrda ku 1 Korintionan 6:1-11 no ta referí na un kaso penal. E outoridat di tribunal sivil pa asuntunan penal ta ser afirmá den Romanonan 13:1-5. Pablo ta trata un kaso di pleitamentu djis despues di un kaso di inmoralidat seksual, meskos ku Moises a hasi den Deuteronomio 22:22-24. Esaki ta demostrá kuantu Pablo su manera di atendé ku problemanan den iglesia ta basá riba Skritura.

E echo ku e kaso den 1 Korintionan 6:1-11 ta enkuadrá pa pasashinan ku ta trata ku inmoralidat seksual (1 Korintionan 5, i 1 Kor. 6:12-20) por sugerí ku e “kaso” den 1 Korintionan 6:1 ta relashoná ku inmoralidat seksual tambe. Nos no sa sigur kiko e kaso ta, sea ta un kaso sivil menor, manera un disputa di propiedat, òf un problema seksual.

Loke sea e pragma finalmente tabata, Pablo no tabata kontentu di mira miembronan di iglesia hib’é na un korte sivil. Nan no por a, komo rumannan kristian, resolv’é entre nan mes, mas bien ku trese e asuntu dilanti di “e inhustunan” (1 Kor. 6:1, NKJV)?

Tambe ta posibel, manera algun ta suponé, ku e partidonan di 1 Korintionan 6:1 ta e tata i e yu di 1 Korintionan 5:1. En todo kaso, ta innesesario pa komprondé e asuntu pa komprondé e punto. Pablo tabata preokupá pa identidat di e iglesia komo un komunidat kristian manera e tabata ser mirá dor di hendenan di pafó. Kristiannan no mester kologá paña sushi den públiko (1 Kor. 6:6). Tampoko nan mester usa medionan sekular pa husga asuntunan interno. Den e mundu romano, individuonan di un rango mas haltu di rikesa òf funshon polítiko tabatin e tendensia di ser faboresé den un korte. Kontrali na esei, kristiannan mester realisá un huisio meskos ku Kristu i distinguí nan mes for di normanan sekular.

Pensa riba Pablo su katlòg di bisionan den 1 Korintionan 5:10-11, i 1 Korintionan 6:9-10. Dikon e ta menshoná pikánan seksual huntu ku otro pikánan manera idolatria, ladronisia, golosidat i ekstorshon?

Djárason

22 di yüli

Antídoto Kontra Inmoralidat Seksual

Lesa 1 Tesalonisensenan 4:1-8. Kiko e pasashi akí ta bisa tokante e konekshon entre santifikashon i apstinensia di inmoralidat seksual?

Aunke Pablo tabata skirbiendo na un otro hende den e tekstonan ariba menshoná, e prinsipio por ser apliká tur kaminda, na tur kristian. Kua tòg, sinembargo, ta hiba na e pregunta: Kiko tabata pasando na Korinto? Dikon tur e problemanan akí?

Algun hende na Korinto aparentemente tabata kere ku, komo ku e evangelio a hasi nan liber, nan tabata pèrmití pa hasi kualke kos. Nan a argumentá ku meskos ku e stoma a ser trahá pa kuminda, e kurpa a ser trahá pa sèks, i sèks pa e kurpa (1 Kor. 6:13). Pablo ta kontestá ku esaki ta un mal representashon di libertat kristian. E falta di integridat den asuntunan seksual ta inkonsistente ku identidat kristian i ta un mal uso di e libertat otorgá na hende atraves di e evangelio (Rom. 8:2, Gal. 5:13). Nos a ser hasí liber di piká, no hasí "liber" pa komet’é (Rom. 8:2; Rom. 6:18, 22). De echo, “e kurpa ta ... pa Señor, i Señor pa e kurpa” (1 Kor. 6:13). Nos ta pertenesé na Kristu (1 Kor. 6:15), i ken nos ta mester impaktá loke nos ta hasi. Un kos ta inseparablemente konektá na e otro. Esaki ta ser deskribí den 1 Korintionan 6 na tres diferente manera.

  • Di promé, nos ta ser identifiká komo labá, santifiká i hustifiká “den nòmber di Señor Hesus i pa medio di e Spiritu di nos Dios” (1 Kor. 6:11, NKJV). E pikánan menshoná den 1 Korintionan 6:9-10, i tambe e inmoralidat seksual denunsiá den 1 Korintionan 6:12-20, no tin lugá den bida di esnan ku a ser labá, santifiká i hustifiká.
  • Di dos, nos ta "miembronan di Kristu" (1 Kor. 6:15). Esaki ta nifiká ku nos mester ta uní ku Kristu (1 Kor. 6:17). Inmoralidat seksual ta un violashon di e union ei (1 Kor. 6:13,15). Ken ku uni ku un persona den relashon seksual ekstramarital ta bira "un kurpa" kuné (1 Kor. 6:16). Union ku Kristu pa medio di e Spiritu mester determiná étika kristian den asuntunan seksual.
  • Di tres, nos kurpa ta “tèmpel di Spiritu Santu” (1 Kor. 6:19-20, NIV). E úniko manera pa biba un bida santu ku integridat den asuntunan seksual ta dor di tin un relashon íntimo ku Kristu pa medio di Spiritu Santu. Na un otro kaminda, Pablo ta referí na e eksperensia di ta un tèmpel di e Spiritu den términonan di presentá e kurpa “komo un sakrifisio bibu, santu i aseptabel pa Dios” (Rom. 12:1, ESV).

Djaweps

23 di yüli

Matrimonio i Solteria

E afirmashon di Pablo ku nos kurpa “ta tèmpel di Spiritu Santu” (1 Kor. 6:19, NKJV) ta sosodé den konteksto di un spièrtamentu kontra inmoralidat seksual. Ser un tèmpel di e Spiritu ta e úniko medio pa biba un bida santu. Iglesia ta un komunidat kristian ku ta distinguí su mes for di e ambiente rònt di dje. Ta e presensia di Spiritu Santu ta loke ta hasié posibel.

Lesa 1 Korintionan 6:19-7:9. Kon e pasashi akí ta tira lus riba kon un hende por pone den práktika e mandamentu pa “hui for di inmoralidat seksual” (1 Kor. 6:18, ESV)?

Tin lèsnan signifikante tokante seksualidat den 1 Korintionan 7. Den liñanan grandi, e kapítulo akí por ser dividí den dos sekshon:

  1. instrukshonnan tokante matrimonio (1 Kor. 7:1-24)
  2. instrukshonnan tokante solteria (1 Kor. 7:25-40).

1 Korintionan 7 ta yuda nos komprondé ku papia tokante seksualidat ta importante i nesesario.

Sinembargo, ora ta lesa 1 Korintionan 7, nos mester kòrda ku Pablo ta kontestando preguntanan spesífiko relashoná ku problemanan den e iglesia di Korinto. Di otro manera, algun deklarashon por hiba na e impreshon ku e tin un vishon abou di matrimonio, loke no ta e kaso (1 Tim. 4:1-3, 1 Tim. 5:14; tambe Hebr. 13:4).

Remarkablemente, e mandato “hui for di inmoralidat seksual” den 1 Korintionan 6:18 (ESV) ta enkuadrá pa e idea di uni ku Kristu (1 Kor. 6:17) i ta un tèmpel di e Spiritu (1 Kor. 6:19). Tin un mihó manera pa hui for di inmoralidat seksual? Naturalmente ku nò.

Tambe, Dios a krea sèks, pero mester disfrutá di dje den matrimonio so. Sèks ta un privilegio di esnan den un matrimonio maskulino i femenino, e úniko tipo sanshoná den Beibel.

Ora e ta bisa, “hui for di inmoralidat seksual,” Pablo por tin na mente e storia di Hosé (Gen. 39:6-18). Beibel ta bisa ku promé ku e avansenan sensual di e kasá di Potifar, Hosé “a hui for di e kas” (Gen. 39:18, ESV). Esaki ta ser menshoná no ménos ku kuater biaha den Génesis 39:6-18. Beibel no ta bisa esaki direktamente, pero ta ser impliká ku Hosé a warda pa e tin sèks solamente den matrimonio (Gén. 41:45). E tabata un hòmber yená ku Spiritu Santu (Gen. 41:38) i ker a hasi loke tabata korekto dilanti bista di Dios.

Djabièrnè

24 di yüli

Pa mas Estudio

Lesa Ellen G. White, "A Message of Warning and Entreaty," p. 298-308, den The Acts of the Apostles.

Interesantemente, den e katalòg di bisionan den 1 Korintionan 5:10-11, i 1 Korintionan 6:9,10, idolatria i buracheria ta ser menshoná huntu ku inmoralidat seksual. Manera Pablo ta kòrda den 1 Korintionan 10:7 (kompará ku Eks. 32:1-6), fiestanan idólatra generalmente tabata ser marká ku komementu i bebementu eksesivo, loke tabata habri e porta pa inmoralidat seksual (1 Kor. 10:8). Ellen G. White ta bisa:

“Ta imposibel pa kualke hende disfrutá di e bendishon di santifikashon miéntras nan ta egoista i golos. ... E poder di e konstitushon humano pa resistí e abusunan poné riba dje ta maravioso, ma kustumbernan robes persistente den komementu i bebementu eksesivo lo debilitá tur funshon di e kurpa. Den gratifikashon di apetit i pashon pervertí asta profeso kristiannan ta opstakulisá naturalesa den su trabou i ta mengua poder físiko, mental i moral.”--Ellen G. White, The Sanctified Life, p. 25, 26.

“Ora un hende ta kompletamente bashí di e ami, ora tur dios falsu ta ser saká for di e alma, e bashí ta ser yená dor di e fluho di e Spiritu di Kristu. Un hende asina tin e fe ku ta obra pa medio di amor i ta purifiká e alma di tur kontaminashon moral i spiritual.”--Ellen G. White, The Home Missionary, novèmber 1893.

“Dios ta buskando pa halsa nos na Su norma haltu, puru, selestial. Pa e propósito akí Su Spiritu ta lucha konstantemente ku nos. ... Nos tendensianan natural, a ménos ku nan ser koregí pa e Spiritu Santu di Dios, tin den nan e simia di morto moral.”--Ellen G. White, Manuscript 12, 1888.

Preguntanan pa Diskushon:
Hopi kreyente na Korinto a manifestá un deseo pa haña aprobashon kultural. Dikon esei ta asina peligroso pa identidat kristian? Kiko nos por hasi pa evitá ku nos mes ta kometé e mesun eror?
E pregunta retóriko di Pablo “Boso no sa ku boso kurpa ta tèmpel di Spiritu Santu?” (1 Kor. 6:19, NKJV) ta sera un seri di shete pregunta den 1 Korintionan 5-6 introdusí pa e fórmula “Boso no sa?” (1 Kor. 5:6; 1 Kor. 6:2-3,9,15,16,19). Nan tur ta demandá un kontesta afirmativo i enfátiko, algu manera “Naturalmente boso sa.” Kon e preguntanan akí ta yuda nos komprondé e preokupashonnan di Pablo tokante e iglesia? Dikon nos tambe mester ta preokupá tokante e problemanan akí awendia?
Matrimonio ta bin di Dios (Gen. 1:27-28; Gen. 2:18-24) i mester ser honrá (Hebr. 13:4). Den un tempu kaminda hopi hende ta konsider’é di tempu bieu, kon nos por mustra mundu ku matrimonio realmente ta un regalo di Dios, direktamente for di Eden mes?