Anèkdota


Un di dos Oportunidat

Un hòmber tabatin un hasienda hopi grandi, hopi baka, kabai i hopi hende den sèrvisio. Tabata un hòmber formal, kariñoso i hopi sabí.

E hòmber akí tabatin un yu hòmber ku tabata todo lo kontrali: floho, sin balor di kos i tabata dispidí plaka di su tata ku su amigunan.

Ki ora e tata ta papia kuné e ta kontestá brutu. E pober tata tabata sufri hopi.

Segun tempu ta kore, i e tata ta bira mas bieu, e situashon tabata bira pió. E yu tabata eksigí mas plaka i tabata bai di un fiesta pa otro.

E tata a disidí di traha un kas bunita riba e hasienda, kompletamente mueblá; tabata un kas ku tabata duna hende gana pa biba den dje.

Ora e kas tabata kompletamente kla, el a yama su yu i a hib’é na e kas.

“Mi yu”, el a bisé, “e dia lo yega ku mi no ta huntu ku bo mas.” Mirando e kas bunita e hóben a pensa ku esei lo a bira su kas, pero e tata a sigui kana i papia. “Mi ta mira ku bo no ta siña bo lès, ku bo ta sigui gasta mi plaka den paranda ku hende ku ta bisa ku nan ta bo amigu. Dia mi no tei mas, lo bo gasta tur plaka, lo bo bende e baka- i kabainan, lo bo pèrdè e hasienda i tur loke tin riba dje. Pero mi ke pa bo hasimi un promesa”, e tata a bisa miéntras e ta subi un trapi pa bai na e planta mas ariba, “mi ke, pa dia bo pèrdè tur kos ku mi a traha asina duru p’e, bo bin den e kas aki, subi e trapi akí, drenta e kamber akí”, miéntrastantu e tata a habri e porta di e kamber, “i horka bo kurpa na e pal’i horka akí. Bo tin ku hurami awor ku bo ta bai hasi esei”. E yu no tabatin otro alternativa ku hura e tata, i den su mes el a pensa, “ah, esei lo no sosodé ku mi tòg”.

Algun aña despues e tata a muri, i manera el a bisa, e yu a gasta tur kos, bende baka, kabai i hasienda, i ora tur plaka a kaba el a pèrdè tur amigu tambe.

El a sinta mira kon el a pèrdè tur kos, i el a pensa riba su tata. Sin por a yuda su bista a kai riba e kas i el a kòrda kiko e a hura su tata.

Ku pasonan lento el a kana bai den direkshon di e kas, habri e porta ku a zona, i drenta paden. Un tapèit di stòf tabata tapa e flur, tur kaminda tabata tapá bou di stòf. El a kana den e kas meskos ku el a kana ku su tata algun aña pasá, subi e trapi, drenta e kamber. I miéntras e tabata bisti e kabuya na su garganta el a kuminsá yora: “Mara mi tabatin un oportunidat mas, solamente un oportunidat.” Pará ta yora el a repasá su bida, kon el a hasi su tata asina tristu ku e tata mester a tuma un desishon asina drástiko. El a mira kon e no a apresiá e amor di su tata, kon el a pensa ku su tata tabata tèima kuné pasobra su tata ta antikuá.

Despues di un ratu, el a disidí na sigui e huramentu na su tata, i a bula for di e subida. Un momentu e kabuya a hala sera, pero despues el a kai riba suela, ku zonidu di palu ku ta kibra, i un áwaseru di djamanta i otro piedra presioso a kai riba dje; i komo último un blachi di papel ku ta bisa: Un oportunidat mas.

E tata a skonde tur su piedranan presioso den e pal’i horka, pa por a duna e yu hòmber un oportunidat mas pa hasi algu útil ku su bida.

E storia akí no ta zona familiar? Kuantu di nos no ta pidi un oportunidat mas pa nos por drecha lokual nos a daña den nos bida. Tin bia nos ke biba nos bida di nobo, solamente ku algun kambionan positivo.

Kuantu bia nos Tata selestial no a duna nos un oportunidat mas, un oportunidat pa kuminsá di nobo. Kiko nos ta hasi di nos bida? Nos ta hasi nos Tata tristu meskos ku e hóben aki? Dios tin un oportunidat pa nos, pa nos kuminsá di nobo. Lo bo ke tuma e oportunidat aki? Dikon no papia kunÉ i pidiÉ e oportunidat aki? I despues di a pidiÉ e oportunidat, proponé bo mes pa no faya Dios e biaha aki.