Lès 3

* 11 – 17 di yanüari

Pa Agradá Dios

Sabat

11 di yanüari

Lesa pa e Estudio di e Siman Akí:

Lukas 15:11–32; Sof. 3:17; Efe. 5:25–28; Isa. 43:4; Rom. 8:1; Rom. 5:8; Marko 9:17–29.

Versíkulo di Memoria:

“Señor bo Dios meimei di bo, Esun Poderoso, lo salba; E lo regosihá riba bo ku alegria, E lo silensiábo ku Su amor, E lo regosihá riba bo ku kantamentu” (Sofonias 3:17, NKJV).

Imaginábo e siguiente senario: un mucha di sinku aña ta bin serka su tata ku un regalo mal lorá riba Dia di Tata. Eksitá, e ta entregá e regalo na su tata.

Imaginábo ku e tata ta bisa: “Yu, mi no tin kunes ku bo regalo. Al fin i al kabo, no tin nada ku bo por dunami ku lo a agradámi. Kualke kos bo por a dunami, mi por a haña pa mi mes, i kualke kos ku bo dunami tabata sea kumprá ku mi sèn òf trahá di materialnan ku mi a paga p’e. Pues, keda ku bo regalo. Mi no mester di dje òf ker e. Pero mi ta stimabo, di tur manera.”

Ai! !

Kiko bo ta pensa di e reakshon di e tata akí? Palabranan manera sin kurason, friu, i insensibel ta bini na mente. Esaki ta e manera ku Dios ta reakshoná riba nos? Nos por realmente agradá Dios? Pa difísil ku ta pa imaginá, asta nos komo sernan kaí, korumpí pa piká, i suseptibel na maldat, sí, nos por agradá Dios! Ku otro palabra, Dios no ta wak riba nos, òf e regalonan ku nos ta trese p’E, ku e aktitut di e tata ei. Al kontrario, nos por agradá Dios, pero solamente pa medio di Kristu.

* Studia e lès di e siman akí pa prepará pa Sabat, 18 di yanüari.

Djadumingu

12 di yanüari

Mas Balioso Ku Bo Por Imaginá

Manera nos a mira den un lès anterior, no tin niun hende, ni sikiera e pió pekador òf e pió malechor, ku Dios no ta stima. I pasobra Dios ta balorá hende mas ku nos por imaginá nos mes posiblemente, E ta disgustá ku piká pasobra E ta stima nos i sa kiko piká ta hasi ku nos, tambe.

Lesa Lukas 15:11-32. Kiko e parabel di e yu pèrdí ta revelá tokante e kompashon i amor di Dios? Ki spièrtamentu e ta proveé pa esnan ku, meskos ku e otro yu hòmber, a keda kas?

Den e storia akí ku Hesus ta konta, e yu hòmber di e hòmber a pidi su herensia promé ku tempu, rechasando su tata i e kas di su tata efektivamente. Despues e yu pèrdí ta malgastá su herensia i ta ser redusí na pobresa i hamber, envidiando porko ku ta kome for di un baki. Realisando ku e sirbidónan den kas di su tata tin mas ku sufisiente kuminda, e ta disidí di regresá kas ku e speransa di bira un sirbidó.

Loke ta sigui ta poderoso. Algun tata lo a rechasá un yu hòmber asina ora e regresá. “Bo a tuma bo herensia i a kita bo mes for di mi kas. Bo no tin un kas mas aki.” Esei lo tabata un aktitut lógiko, asta rasonabel, no ta bèrdat? Den bista di algun mayor humano, e yu hòmber a bai muchu leu pa ser aseptá bèk na kas, spesialmente komo yu hòmber.

Pero, den e parabel, e tata (representando Dios Mes) no ta reakshoná di ningun di e formanan akí. Mas bien, “ ‘ora [e yu pèrdí] tabata leu ainda, su tata a mir’é i a haña kompashon, i a kore bai i a kai na su garganta i a sunchié’ ” (Lukas 15:20, NKJV). Aunke tabata ser konsiderá ménos ku digno den tempu asina pa e doño di kas kore sali pa topa un hende, e tata, den su gran kompashon, a kore sali pa topa su yu i, mas sorprendente ainda, a restor’é na su kas, asta organisando un selebrashon na su fabor, loke ta nifiká e gran kompashon di Dios pa kada persona ku dual i e delisia ku E tin den asta un solo persona ku ta regresá kas. Ki un kuadro di Dios!

Interesante ta e reakshon di e otro yu hòmber. Dikon e reakshon akí tabata un reakshon asina humano, basá por lo ménos en parti riba hustisia, i asina komprendibel tambe? Kiko, sinembargo, su parti di e storia ta siña nos tokante kon konseptonan humano di hustisia no ta kapta e profundidat di e evangelio òf di e amor di Dios pa nos?


Djaluna

13 di yanüari

Regosihá ku Alegria

Pa difísil ku e ta pa nos imaginá, Dios ta konsiderá kada persona di balor inkalkulabel, motibu pa kua E ta alegrá riba e salbashon di asta un alma.

Lesa Sofonias 3:17. Kon e versíkulo akí ta tira lus riba e parabel di e yu pèrdí?

Sofonias 3:17 ta desplegá enfátikamente e delisia di Dios riba Su pueblo redimí. Kasi tur palabra pa goso i delisia den e idioma hebreo ta hinká den e solo versíkulo akí, deskriptivo di e delisia di Dios riba Su pueblo redimí. Ta kasi komo si fuera ningun di e términonan riba su mes ta sufisiente pa deskribí e magnitut di e delisia di Dios riba e dia ei.

Tuma nota, tambe, unda Dios ta, di akuerdo ku e versíkulo akí: “meimei” di Su pueblo. E rekonsiliashon ku ta surgi for di e relashon di amor ta bini ku e presensia inmediato di Dios. Meskos ku e tata, ora e mira e yu djaleu, e ta bini koré, aki Dios ta meimei di Su pueblo.

Den Isaías 62:4, imágennan similar ta ser kompañá ku un analogia di matrimonio. Di akuerdo ku Isaias 62:4 (NKJV), e pueblo di Dios lo “ser yamá Hephzibah”, ku ta nifiká “Mi delisia ta den dje”, i e tera lo ser yamá “Beulah”, ku ta nifiká “kasá”. Dikon? Pasobra, e tèkst ta bisa, “Señor ta deleitá den bo, i bo tera lo ta kasá”. E pinákulo mes di e goso di Dios ta reservá pa e dia di restourashon, ora E lo risibí Su pueblo i regosihá riba nos, meskos ku e tata a regosihá riba su yu pèrdí.

Lesa Efesionan 5:25–28. Kiko esaki ta bisa tokante e tipo di amor ku nos tambe ta yamá pa desplegá?

E pasashi akí ta eksortá esposonan pa stima nan esposa “meskos ku Kristu tambe a stima e iglesia i a entregá Su mes p’e”, i pa stima nan esposa “manera nan mes kurpa” (Efe. 5:25,28, NKJV). E tèkstnan akí no solamente ta destaká e tipo di amor apnegá i sakrifisial ku un esposo mester tin pa su esposa sino tambe ta mustra ku Kristu Mes ta stima Su pueblo (e iglesia) komo parti di Su mes.


Djamars

14 di yanüari

Agradando Dios?

Kon por ta ku e Dios di universo ta tuma delisia den simpel hende, manchanan pasahero di protoplasma riba un planeta chikitu meimei di loke probablemente ta un universo infinito? Kon por ta posibel ku hende por importá asina tantu pa e Ser Supremo, kende ta todopoderoso i ku no tin mester di nada? E preguntanan akí por ser analisá den dos aspekto. Na promé lugá, kon Dios Mes por ser deleitá? Na di dos lugá, kon hende por trese delisia p’E, partikularmente mirando nos pekaminosidat? E promé aspekto di e preguntanan akí ta e tópiko pa awe i e di dos pa mañan.

Lesa Isaias 43:4; Salmo 149:4; i Proverbionan 15:8,9. Kiko nan ta bisa nos tokante Dios ku tin delisia den Su pueblo?

Manera nos a mira parsialmente ayera, Dios por ser agradá pa hende pasobra Dios ta stima hende den un forma ku ta tene kuenta ku nan mihó interesnan, meskos ku kualke hende ku a stima i a preokupá pa otro hende.

Al kontrario, Dios ta disgustá ku Su pueblo ora nan hasi malu. En bèrdat, Proverbionan 15:8 i 9 ta siña ku, miéntras ku e “sakrifisio” i e “kaminda” di e malbadonan kada un ta un “abominashon pa Señor”, e “orashon di e rektonan ta Su delisia” i “E ta stima [esun] ku ta sigui hustisia” (NKJV). E pasashi akí ta mustra no solamente ku Dios ta disgustá ku maldat sino tambe ku E ta deleitá den bondat. Tambe e ta pone delisia i amor divino den relashon direkto ku otro, mustrando e konekshon profundo entre e amor di Dios i Su delisia, ku ta aparesé den henter Skritura. Di akuerdo ku Salmo 146:8, “Señor ta stima e hustu” (NKJV). 2 Korintionan 9:7 ta agregá: “Dios ta stima un dunadó alegre” (NKJV). Tuma nota, promé, kiko e tèkstnan akí no ta bisa. Nan no ta bisa ku Dios ta stima solamente e hende hustu òf ku Dios ta stima solamente e dunadó alegre. Dios ta stima tur hende. Sinembargo, pa e tèkstnan akí por transmití algu en apsoluto, nan mester nifiká ku Dios ta stima e “hustu” i e “dunadó alegre” den un sentido spesial. Loke nos a mira den Proverbionan 15:8 i 9 ta proveé e klave: Dios ta stima esakinan i otronan den sentido di ta satisfecho ku nan.

Pensa kon estrechamente ligá shelu i tera mester ta ku Dios, Kreador di universo, por ta asina íntimamente envolví, asta emoshonalmente, ku nos. Ki speransa e idea asombroso akí mester dunabo, spesialmente si bo ta pasando atraves di un tempu difísil?


Djárason

15 di yanüari

Piedranan Bibu

Kon por ta ku nos, komo sernan kaí i pekaminoso, por ta agradabel pa un Dios santu?

Lesa Romanonan 8:1 i Romanonan 5:8. Kiko e tèkstnan akí ta siña tokante nos posishon dilanti di Dios?

Dios ta konsedé grasia na hende promé ku kualke petishon humano. Promé ku kualke kos ku nos bisa òf hasi, Dios ta aserká nos i ta duna nos e oportunidat pa aseptá òf rechasá Su amor. Manera Romanonan 5:8 ta pon’é: “Dios ta demostrá Su mes amor pa ku nos, den e echo ku miéntras nos tabata pekador ainda, Kristu a muri pa nos” (NKJV; kompará ku Jer. 31:3). I nos por ser rekonsiliá ku Dios i asta ta agradabel den Su bista, pa medio di fe atraves di e obra di nos Redentor.

Lesa 1 Pedro 2:4–6 i kompar’é ku Hebreonan 11:6. Kiko esaki ta bisa nos tokante kon nos por agradá Dios?

Sin intervenshon di Dios, hende kaí ta inkapas di trese kualke kos balioso pa Dios. Tòg Dios, den Su grasia i mizerikòrdia, a traha un kaminda, pa medio di e obra di Kristu. Spesífikamente, “pa medio di Hesu-Kristu” nos por “ofresé sakrifisionan spiritual aseptabel pa Dios” (1 Pe. 2:5, NKJV). Ounke “sin fe ta imposibel pa agrad’E” (Hebr. 11:6, NKJV), atraves di e obra di mediashon di Kristu, Dios lo “hasi” kreyentenan “kompleto den tur bon obra pa hasi Su boluntat, obrando den boso loke ta agradabel den Su bista, pa medio di Hesu-Kristu, na kende sea gloria pa semper i semper. Amèn” (Hebr. 13:21, NKJV). Esnan ku respondé na Dios pa medio di fe ta ser kontá komo hustu den Su bista atraves di e mediashon di Kristu, kende Su hustisia so ta aseptabel. I esnan ku ta respondé na e aperturanan amoroso di Dios ta ser kontá komo digno pa medio di e mediashon di Kristu (Lukas 20:35), i E ta transformá nan den Su semehansa (1 Kor. 15:51–57, 1 Juan 3:2). Dios su obra di redenshon no ta solamente pa nos sino den nos tambe.

Dikon e idea di Kristu mediando pa bo den shelu ta asina alentador?


Djaweps

16 di yanüari

Un Meta Digno

Bou di e paraplü di e mizerikòrdia i mediashon di Dios, Dios ta haña plaser den asta e kontesta positivo di mas chikitu na Su amor. Pa medio di Esun ku so ta digno di amor i E mes ta perfektamente hustu, kada un di nos por ser kontá komo hustu i kontá entre Dios su stimánan ku lo biba kunE den perfekto amor pa eternidat. Esaki ta e gran speransa di redenshon, ku ta envolví e obra di Kristu pa nos den shelu.

Pero, kisas bo por puntra bo mes, esaki por inkluí asta ami? Ke tal si mi no ta sufisiente bon? Ke tal si mi tin miedu ku mi no tin sufisiente fe?

Lesa Marko 9:17–29. Kon Dios ta reakshoná riba e hòmber den e storia? Kuantu fe ta sufisiente fe?

E disipelnan no por a saka e demoño; tur speransa tabata parse pèrdí. Pero Hesus a yega i a bisa e tata: “ ‘Si bo por kere, tur kos ta posibel pa esun ku kere’ ” (Marko 9:23, NKJV). I e tata a kontestá ku lágrima: “ ‘Señor, mi ta kere; yuda mi inkredulidat!’ ” (Marko 9:24, NKJV).

Tuma nota, Hesus no a bisa e hòmber: “Bin bèk serka Mi ora bo tin mas fe.” Na lugá di esei, su gritu: “ ‘Yuda mi inkredulidat’ ”, tabata sufisiente.

Sin fe, ta imposibel pa agradá Dios (Hebr. 11:6), i tòg Hesus ta aseptá asta e fe di mas chikitu. I pa medio di fe (atraves di e mediashon di Kristu), nos por agrad’E. Pa medio di fe i pa motibu di e obra di Kristu na nos fabor, nos por respondé den formanan ku ta agradá Dios, similar na e manera ku un tata humano ta keda kontentu ora un yu trese un regalo p’e, ku di otro manera no tin niun balor.

Pues, nos mester sigui e konseho di Pablo pa hasié nos meta pa “agradá” Dios (2 Kor. 5:9,10, NKJV; kompará ku Kol. 1:10, 1 Tes. 4:1, Hebr. 11 :5). I nos mester pidi Dios pa transformá nos interesnan pa inkluí e mihó interesnan di esnan ku nos ta stima, i pa ekspandé nos amor pa asina e alkansá otronan. “Sea amabel i kariñoso ku otro ku amor fraternal, dunando preferensia na otro den honor; no keda atras den diligensia, ferviente den spiritu, sirbiendo Señor; regosihando den speransa, ku pasenshi den tribulashon, siguiendo firmemente den orashon; kontribuyendo na e nesesidatnan di e santunan, praktiká hospitalidat” (Rom. 12:10–13, NKJV).

Si Dios ta aseptá nos atraves di Kristu, kuantu mas nos mester aseptá otronan? Ki lus e mandato pa stima bo próhimo manera bo mes (Lev. 19:18, Mat. 22:39) i e regla di oro pa trata hende manera bo ke ser tratá, ta tira riba e idea akí?


Djabièrnè

17 di yanüari

Lesa Ellen G. White, “ ‘Let Not Your Heart Be Troubled,’ ” p. 662–680, den The Desire of Ages.

“Señor ta desepshoná ora Su pueblo ta menospresiá su mes. E ta deseá pa Su herensia skohí balorá nan mes di akuerdo ku e preis ku El a pone riba nan. Dios tabata ke nan, sino E lo no a manda Su Yu riba un enkargo asina karu pa redimí nan. E tin un uso pa nan, i ta agrad’E ora nan hasi e demandanan di mas haltu riba djE, pa nan por glorifiká Su nòmber. Nan por spera kosnan grandi si nan tin fe den Su promesanan.

“Pero pa hasi orashon den nòmber di Kristu ta nifiká hopi. E ta nifiká ku nos mester aseptá Su karakter, manifestá Su spiritu, i obra Su obranan. E promesa di e Salbador ta ser duná bou di kondishon. ‘Si boso ta stimaMi,’ E ta bisa, ‘warda Mi mandamentunan.’ E ta salba hende, no den piká, sino for di piká; i esnan ku ta stim’E lo demostrá nan amor pa medio di obediensia.

“Tur berdadero obediensia ta bini di kurason. Tabata trabou di kurason ku Kristu. I si nos konsentí, E lo identifiká Su mes asina ku nos pensamentunan i metanan, asina meskla nos kurason i mente den konformidat ku Su boluntat, ku ora nos obedes’E nos lo ta djis ehekutando nos mes impulsonan. E boluntat, refiná i santifiká, lo haña su delisia di mas haltu den hasi Su sirbishi. Ora nos konosé Dios manera ta nos privilegio pa konos’E, nos bida lo ta un bida di obediensia kontinuo. Mediante un apresio di e karakter di Kristu, pa medio di komunion ku Dios, piká lo bira odioso pa nos.”—Ellen G. White, The Desire of Ages, pág. 668.

Preguntanan pa Diskushon:
Kiko por nifiká “risibí desinteresadamente”? Kon bo ta kere e relashon di duna i risibí lo ta den shelu i den e tera nobo?
Biniendo for di un parti leu di e universo, mas leu kisas ku e wowonan di mas skèrpi di e Teleskop Espasial James Webb por yega, mensaheronan selestial a referí na profeta Daniel komo chamudot, “stimá, deseabel, presioso.” I nan a hasi esei tres biaha. Den Daniel 9:23, Gabriel ta bisa ki chamudot attah, “pasobra bo ta grandemente stimá.” Den Daniel 10:11, un ser selestial (kisas Gabriel atrobe) ta yam’é ish chamudot, un “hòmber grandemente stimá”, un frase ripití na Daniel mas despues (Dan. 10:19). Pensa riba loke e ta bisa tokante Dios i kon serka E ta di nos. Ki speransa bo por saka pa bo mes for di e bèrdat maravioso akí?
Kon e ehèmpelnan di e héroenan di fe ku ta ser diskutí den Hebreonan 11 ta relashoná ku kontenido di e lès di e siman akí? Spesífikamente, kiko ehèmpelnan asina ta revelá tokante kon un hende por “agradá Dios” pa medio di fe? Kiko bo por siña i apliká na bo bida diario for di ehèmpelnan asina di fe i fieldat?